Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-240/06 (E. I.)

Odluka donesena 19. 04. 2007.

  • Građanska prava i obaveze - utvrđivanje i spor
  • Delegiranje suda
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-240/06

Apelacija

Odluka o dopustivosti

19. 04. 2007.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, podpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Mato Tadić i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 19. aprila 2007. godine, u predmetu broj, AP-240/06 rješavajući apelaciju Envera Imširovića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine», broj 60/05), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Envera Imširovića podnesena protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj Gr-79/05 od 17. novembra 2005. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Enver Imširović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Tuzle, podnio je, 6. februara 2006. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), broj Gr-79/05 od 17. novembra 2005. godine.

2. Rješenjem Vrhovnog suda, broj Gr-79/04 od 17. novembra 2005. godine, odbijen je prijedlog apelanta, koji je podneskom od 4. oktobra 2005. godine, tražio da u predmetu naknade štete, koji se vodi pred Općinskim sudom u Tuzli, sudi drugi nadležan sud, u drugom Kantonu.

3. Apelant se žali da mu je osporenim rješenjem povređeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ( u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).

4. Prilikom ispitivanja dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»

Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi: «Apelacija nije dopustiva i ako postoji koji od slijedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;»

5. U konkretnom slučaju, apelant osporava rješenje Vrhovnog suda, broj Gr-79/05 od 17. novembra 2005. godine, kojim je u predmetu naknade štete odbijen apelantov zahtjev da u tom predmetu sudi drugi nadležan sud, van Tuzlanskog kantona. Ustavni sud, prije svega, mora utvrditi da li se konkretni postupak pred Vrhovnim sudom može smatrati «sporom» u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije. U vezi sa postojanjem «spora» o pravu ili činjenicama, Ustavni sud ukazuje na utvrđene principe prema kojoj zahtjev da sudi drugi nadležan sud, sam po sebi, ne predstavlja «spor» u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Naime, prema odredbi člana 50. stav 2 Zakona o parničnom postupku («Službene novine Federacije Bosne i Her cegovine», broj 53/03) Vrhovni sud može na prijedlog stranke ili nadležnog suda odrediti da u pojedinom predmetu postupa stvarno nadležan sud u drugom kantonu, ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi. Određivanjem nadležnosti nekog drugog suda od strane višeg suda se ne utvrđuju zaštićena građanska prava stranaka niti se ta odluka može smatrati «sporom» u smislu značenja odredbi Ustava Bosne i Hercegovine odnosno Evropske konvencije.

6. Dakle, Ustavni sud zapaža da u predmetnom postupku nisu utvrđivale bilo kakve činjenice koje bi se ticale predmeta naknade štete, niti je sud odlučivao o postojećim ili novim građanskim pravima apelanta. Vrhovni sud je samo utvrdio da ne postoje zakonske pretpostavke za delegiranje drugog nadležnog suda u predmetu naknade štete, ne odlučujući pri tome o postojanju osnova za utvrđivanje naknade štete ili o bilo kojem drugom apelantovom pravu. Stoga, Ustavni sud smatra da, u okolnostima kada pobijanim rješenjem nisu utvrđena nova ni posebna građanska prava apelanta, postupak za delegiranje drugog suda ne ulazi u opseg prava na pravično suđenje u smislu člana 6. stav

1. Evropske konvencije, pa proizilazi da je apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

7. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena, ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

8. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica

Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Hatidža Hadžiosmanović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-240/06 (E. I.) | Sudska praksa | Aktio