Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-318/06 (F. F. i dr.)

Odluka donesena 26. 06. 2007.

  • Protek roka
  • Nije dopunjena/precizirana apelacija
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-318/06

Apelacija

Odluka o dopustivosti

26. 06. 2007.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: Hatidža Hadžiosmanović, predsjednica, Miodrag Simović i Valerija Galić, potpredsjednici, Mato Tadić i Seada Palavrić, sudije, na sjednici održanoj 26. juna 2007. godine, u predmetu broj AP-318/06, rješavajući apelaciju Fikreta Fajkovića i dr., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tač. 4, 13, 14. i 15, člana 20. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Fikreta Fajkovića podnesena protiv rješenja Općinskog vijeća, Općine Bihać, broj 01/2-

31-3053 od 15. aprila 2005. godine i presude Kantonalnog suda u Bihaću, broj U-527/05 od 7. decembra 2005. godine, zbog proteka roka za podnošenje apelacije.

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Fikreta Fajkovića podnesena u vezi postupka za određivanje naknade za izuzeto građevinsko neizgrađeno zemljište koji se vodi kod Službe imovinsko-pravnih poslova i katastra nekretnina, Općine Bihać pod brojem 02/3-

31-1-1298-9, zato što je preuranjena.

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Edina Midžića podnesena protiv rješenja Općinskog vijeća, Općine Bihać, broj 01/2-31-3053 od 15. aprila 2005. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Edina Midžića podnesena u vezi postupka za određivanje naknade za izuzeto građevinsko neizgrađeno zemljište koji se vodi pred Općinskim sudom u Bihaću, zato što je preuranjena. Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Ljiljane Hajdarević podnesena protiv rješenja Općinskog vijeća, Općine Bihać, broj 01/2-

31-3053 od 15. aprila 2005. godine i sporazuma o naknadi za izuzeto građevinsko neizgrađeno zemljište zaključenog 28. februara 2007. godine između Ljiljane Hajdarević i Općine Bihać, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Seada Saračevića podnesena u vezi postupka izuzimanja iz posjeda ranijih korisnika neizgrađenog građevinskog zemljišta od strane Općinskog vijeća, Općine Bihać, zato što je apelant propustio da u ostavljenom roku dopuni/precizira apelaciju.

OBRAZLOŽENJE

1. Fikret Fajković, Edin Midžić, Ljiljana Hajdarević i Sead Saračević (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Bihaća, podnijeli su, 14. februara 2006. godine, Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) apelaciju povodom postupka izuzimanja iz posjeda apelanata neizgrađenog građevinskog zemljišta od strane Općinskog vijeća, Općine Bihać. Apelanti Fikret Fajković i Edin Midžić su 1. februara i 30. aprila 2007. godine dostavili dopunu apelacije.

2. Budući da apelacija nije sadržavala neophodne elemente u smislu člana 19. stav 2. tač. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda jer apelanti nisu naveli protiv koje presude podnose apelaciju odnosno razlog za podnošenje apelacije kao i navode, činjenice i dokaze na kojima se apelacija zasniva, od apelanata je u skladu sa članom 20. stav 1. Pravila Ustavnog suda, zatraženo da dopune/preciziraju apelaciju u roku od osam dana.

3. Apelanti Fikret Fajković, Edin Midžić i Ljiljana Hajdarević su 8. maja 2007. godine dostavili dopunu apelacije u kojoj su naveli da osporavaju rješenje Općinskog vijeća, Općine Bihać, broj 01/2-

31-3053 od 15. aprila 2005. godine. Pored navedenog apelant Fikret Fajković se žali na postupak za određivanje naknade za izuzeto građevinsko neizgrađeno zemljište koji se vodi pred Službom imovinsko-pravnih poslova i katastra nekretnina, Općine Bihać (u daljnjem tekstu: Služba) pod brojem 02/3-31-1-1298-9, apelant Edin Midžić se žali na postupak za određivanje naknade za izuzeto građevinsko neizgrađeno zemljište koji se vodi pred Općinskim sudom u Bihaću i apelantica Ljiljana Hajdarević se žali na sporazum o naknadi za izuzeto građevinsko neizgrađeno zemljište zaključen između apelantice i Općine Bihać 28. februara 2007. godine.

4. Apelant Sead Saračević u ostavljenom roku, koji je istekao 8. maja 2007. godine, nije dopunio/precizirao apelaciju.

5. Rješenjem Općinskog vijeća, Općine Bihać (u daljnjem tekstu: Općinsko vijeće), broj 01/2-

31-3053 od 15. aprila 2005. godine, izuzeto je iz posjeda apelanata kao ranijih korisnika građevinsko neizgrađeno zemljište u društvenoj svojini. Određeno je da će na osnovu navedenog rješenja Odjeljenje katastra upisati u katastarskom operatu Općinu Bihać kao korisnika izuzetih nekretnina, a Zemljišno knjižni ured Općinskog suda u Bihaću izvršiti uknjižbu prava raspolaganja na izuzetim nekretninama u korist Općine Bihać. Također je određeno da će postupak za određivanje naknade za izuzeto zemljište biti proveden nakon pravosnažnosti rješenja, a u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji.

6. U obrazloženju rješenja se navodi da je Općinsko pravobranilaštvo Bihać podnijelo prijedlog za izuzimanje predmetnog zemljišta za potrebe Općine Bihać, a u svrhu realizacije Regulacionog plana «Prekounje». Dalje se navodi da su predmetna zemljišta nacionalizovana prema Zakonu o nacionalizaciji iz 1958. godine i time postala društvena svojina na korištenju ranijih vlasnika, te je stoga u smislu odredebi člana 24. Zakona o građevinskom zemljištu doneseno rješenje o izuzimanju. Utvrđeno je da je uz prijedlog priložena sva potrebna dokumentacija (zemljišno knjižni izvaci, izvodi iz posjedovnih listova, izvod iz Regulacionog plana «Prekounje», potvrda o obezbjeđenim sredstvima za isplatu naknade za izuzeto zemljište). Također je utvrđeno da su prije donošenja rješenja saslušane stranke odnosno raniji korisnici izuzetog zemljišta. U obrazloženju rješenja se navodi da je Općinsko vijeće utvrdilo da se može pristupiti izuzimanju predmetnih nekretnina iz razloga jer je je na gradskom građevinskom zemljištu u društvenoj, sada državnoj svojini prema Regulacionom planu «Prekounje» («Službeni glasnik Općine Bihać, broj 5/03) predviđena izgradnja Trgovačkog centra, da postoje zainteresirani subjekti za gradnju istog da bi izgradnja takvog objekta doprinjela bržem zapošljavanju, a time i društvenom i ekonomoskom razvoju.

7. Protiv navedenog rješenja apelant Fikret Fajković je tužbom pokrenuo upravni spor pred Kantonalnim sudom u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) koji je presudom, broj U-527/05 od 7. decembra 2005. godine tužbu odbio kao neosnovanu.

8. Iz obrazloženja presude proizilazi da je sud utvrdio da je Općinsko vijeće pravilno primjenilo član 16. Zakona o građevinskom zemljištu s obzirom da je predmetno zemljište nacionalizirano Zakonom o nacionalizaciji iz 1958. godine i time postalo društvena svojina na korištenju ranijih vlasnika. Sud je našao da činjenica vođenja ostavinskog postupka nije mogla biti od uticaja za postupak preuzimanja iz posjeda neizgrađenog građevinskog zemljišta u državnoj svojini jer sva prava koja je imao Hasan Fajković kao ostavitelj i raniji posjednik zemljišta će prema odredbama Zakona o nasljeđivanju preći na njegove nasljednike. Utvrđeno je da je neosnovan i tužbeni navod o naknadi za izuzeto zemljište jer će postupak za određivanje naknade za izuzeto zemljište biti proveden tek nakon pravosnažnosti osporenog akta, a u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji.

9. Protiv presude Kantonalnog suda, broj U-527/05 od 7. decembra 2005. godine apelant je podnio zahtjev za vandredno preispitivanje Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine.

10. Apelanti Edin Midžić i Ljiljana Hajdarević protiv rješenja o eksproprijaciji nisu pokretali upravi spor.

Postupak određivanja naknade -u odnosu na apelanta Fikreta Fajkovića

11. Služba je dopisom od 27. februara 2007. godine od apelanta Fikreta Fajkovića zatražila pravosnažno rješenje o naslijeđivanju iza Hasana Fajkovića, koje je kod Općinskog suda u Bihaću zavedeno pod brojem O-326/04. Navedeno rješenje je Služba tražila radi zakazivanja usmene rasprave za sporazumno određivanje naknade.

12. Apelant je 26. marta 2007. godine obavijestio Službu da kod Općinskog suda u Bihaću ne postoji rješenje broj O-326/04, te da ne postoji pravosnažno rješenje jer predmet ostavine iza Hasana Fajkovića nije okončan.

13. Iz smrtovnice Hasana Fajkovića proizilazi da je apelant njegov bratić. -u odnosu na apelanta Edina Midžića

14. Iz zapisnika Službe o usmenoj raspravi za sporazumno određivanje naknade za izuzeto građevinsko neizgrađeno zemljište od 27. februara 2007. godine, proizilazi da se apelant Edin Midžić nije složio sa cijenom zemljišta od 15,40 KM po 1 m2 smatrajući da je ista preniska. Stoga je u zapisniku konstatovano da nije postignut sporazum o naknadi, te da će se predmet u skladu sa članom

79. Zakona o ekproprijaciji dostaviti Općinskom sudu u Bihaću, radi određivanja naknade. -u odnosu na apelanticu Ljiljanu Hajdarević

15. Iz zapisnika Službe o usmenoj raspravi za sporazumno određivanje naknade za izuzeto građevinsko neizgrađeno zemljište od 28. februara 2007. godine, proizilazi da je da je Općinsko vijeće je 28. juna 2006. godine donijelo odluku o određivanju visine naknade za preuzeto građevinsko zemljište u državnoj svojini, utvrđujući da se izuzeto zemljište nalazi u IV zoni, te da je naknada za izuzeto zemljište određena u iznosu od 15,40 KM po 1/m2 (prosječna ugovorena cijena koja je formirana u IV tromjesečju 2005. godine za 1 m2 stambenog prostora iznosi 1.100,00 KM x 1,4% =15,40 KM). Nadalje proizilazi da je apelantica Ljiljana Hajdarević pristala na naknadu za izuzeto zemljište u iznosu od 15,40 KM po 1 m2 što za ukupnu površinu od 1318,33 m2 iznosi 20.302,30 KM. U tom smislu apelantica je sa Općinom Bihać zaključila sporazum o naknadi kojim se Općina Bihać obavezala da u roku od 15 dana od dana potpisivanja sporazuma isplati apelantici na ime naknade za izuzeto zemljište po 1 m2 iznos od 15,40 KM, a što za ukupnu površinu od 1318,33 m2 iznosi 20.302,30 KM. Stoga je konstatovano da zapisnik o sporazumnom određivanju naknade ima snagu izvršnog rješenja u smislu člana 76. Zakona o eksproprijaciji.

16. Služba je zaključkom o isplati novčanih sredstava od 3. aprila 2007. godine odredila da se apelantici na ime naknade za izuzeto zemljište isplati iznos od 20.302,30 KM, te da će se navedena sredstva isplatiti sa računa za posebne namjene izdvojene u svrhu realizacije Regulacionog plana «Prekounje».

17. Iz navoda apelantice proizilazi da je apelantici navedena naknada isplaćena.

18. Apelanti se žale na povredu prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih oprava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Pored toga, apelant Fikret Fajković se žali na povredu prava na život iz člana II/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2. Evropske konvencije.

19. U pogledu naknade za izuzeto zemljište apelant Fikret Fajković traži da Ustavni sud donese «pozitivno rješenje koje bi bilo pravična naknada po tržišnoj cijeni da bi mogao namiriti štetu upravnog akta».

20. Apelant Edin Midžić navodi da kako u pogledu naknade nije postignut dogovor predmet je upućen Općinskom sudu Bihać, radi određivanja naknade. Navodi da od 27. februara 2007. godine kada je bio na «dogovoru» još nije dobio nikakav odgovor od strane Opštinskog suda u Bihaću. Međutim, ističe da je u listu «Krajina» od 4. maja 2007. godine izašao članak pod nazivom «Novi tržni centar «Robot» u Prekounju» u kojem piše da je Općinsko vijeće prihvatilo rješenje o dodjeli zemljišta (parcela 12.660 m2) «Robot» Komercu u iznosu od 1.222.000 KM, te da su dospjele još dvije ponude za koje se ne zna čije su jer nije pisalo ko je ponuđač.

21. Apelantica Ljiljana Hajdarević navodi da na usmenoj raspravi za određvanje naknade za izuzeto zemljište nju nisu pitali koju cijenu želi postaviti već je cijena bila unaprijed određena, te da je na tako određenu cijenu pristala iz svog neznanja. Ističe da joj je naknada isplaćena tek mjesec dana kasnije kada je u listu «Krajina» pročitala da su općinske vlasti prodale njenu zemlju za 100 KM po m2.

Protek roka za podnošenje apelacije

22. Pri ispitivanju dopustivosti ovog dijela apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»

Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (4) protekao je rok za podnošenje apelacije;»

23. S obzirom na to da je apelantu Fikretu Fajkoviću 10. decembra 2005. godine uručena presuda Kantonalnog suda, kojom je okončan postupak izuzimanja zemljišta, a apelacija je Ustavnom sudu podnesena 14. februara 2006. godine, proizlazi da je podnesena nakon što je protekao rok za podnošenje apelacije predviđen članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. U skladu sa navedenim, Ustavni sud je zaključio da je apelacija u ovom dijelu podnesena neblagovremeno, odnosno nakon proteka roka od 60 dana od dana kada je apelant primio osporenu presudu Kantonalnog suda.

Propuštanje roka za dopunu/preciziranje apelacije

24. Pri ispitivanju dopustivosti ovog dijela apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 16. stav 4. tačka 13. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»

Član 16. stav 4. tačka 13. Pravila Ustavnog suda glasi: «Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 13. apelant je propustio da u ostavljenom roku dopuni/precizira apelaciju;»

25. U konkretnom slučaju apelacija nije sadržavala neophodne elemente iz člana 19. stav 2. tač. 1. i 3, a u ostavljenom roku apelant Sead Saračević nije dopunio/precizirao apelaciju.

Preuranjenost apelacije

26. Pri ispitivanju dopustivosti ovog dijela apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»

Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (14) apelacija je preuranjena;» -u odnosu na apelanta Fikreta Fajkovića

27. Ustavni sud konstatuje da se, prema odredbama člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, apelacija može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.

28. Ustavni sud konstatuje da apelant sumnjajući u pravično okončanje postupka za određivanje naknade za izuzeto građevinsko neizgrađeno zemljište koji se vodi pred Službom traži od Ustavnog suda «pozitivno rješenje koje bi bilo pravična naknada po tržišnoj cijeni da bi mogao namiriti štetu upravnog akta». Međutim kako u navedenom postupku apelant nije dobio konačnu odluku koju bi Ustavni sud mogao preispitati proizilazi da je predmetna apelacija u ovom dijelu preuranjena. -u odnosu na apelanta Edina Midžića

29. U odnosu na apelantove navode u vezi postupka za određivanje naknade za izuzeto zemljište Ustavni sud konstatuje da kako apelant na usmenoj raspravi održanoj 27. februara 2007. godine nije pristao na ponuđenu cijenu za izuzeto zemljište, cjelokupan spis je upućen Općinskom sudu u Bihać, radi određivanja naknade. Na osnovu navedenog slijedi da je postupak za određivanje naknade u toku pred Općinskim sudom u Bihaću, te da je stoga predmetna apelacija u ovom dijelu preuranjena.

Neiscrpljivanje pravnih lijekova

30. Pri ispitivanju dopustivosti ovog dijela apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»

Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio. 4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (15) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće po zakonu;» -u odnosu na apelante Edina Midžića i Ljiljanu Hajdarević

31. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uvjeta) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda (vidi odluke Ustavnog suda broj AP 283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP 106/04 od 18. januara 2005. godine).

32. U odnosu na apelante Edina Midžića i Ljiljanu Hajdarević u dijelu apelacije podnesene protiv rješenja Općinskog vijeća, broj 01/2-31-3053 od 15. aprila 2005. godine, Ustavni sud konstatuje da apelanti protiv osporenog rješenja nisu tužbom pokrenuli upravni spor u smislu odredbi člana 24. Zakona o građevinskom zemljištu. Prema tome, pošto nije ispunjen uvjet iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih prema zakonu, apelacija se ne može razmatrati.

33. U odnosu na apelanticu Ljiljanu Hajdarević u dijelu apelacije koja je podnesena protiv sporazuma o naknadi za izuzeto građevinsko neizgrađeno zemljište zaključenog između apelantice i Općine Bihać 28. februara 2007. godine, Ustavni sud konstatuje da apelantica nije dokazala da je u cilju zaštite svojih imovinskih prava, nakon kako ona smatra nezakonitog postupka nagodbe, pokretala redovan sudski postupak i dobila konačnu odluku koja bi mogla biti predmetom ispitivanja pred Ustavnim sudom. Stoga apelantica ni u ovom dijelu nije ispunila uvjet iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih prema zakonu, te se stoga predmetna apelacija u ovom dijelu ne može razmatrati.

34. Imajući u vidu odredbe člana 16. stav 1. i stav 4. tač. 4, 13, 14. i 15 i člana 20. Pravila Ustavnog suda, prema kojima će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je protekao rok za podnošenje apelacije, ukoliko je apelant propustio da u ostavljenom roku dopuni/precizira apelaciju, ukoliko je preuranjena, odnosno ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

35. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica

Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Hatidža Hadžiosmanović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-318/06 (F. F. i dr.) | Sudska praksa | Aktio