Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2135/06 (Ć. H.)

Odluka donesena 13. 09. 2007.

  • Pokretanje krivičnog postupka protiv trećih lica
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Hatidža Hadžiosmanović, Krstan Simić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2135/06

Apelacija

Odluka o dopustivosti

13. 09. 2007.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Seada Palavrić i Krstan Simić, na sjednici održanoj 13. septembra 2007. godine, u predmetu broj AP-2135/06, rješavajući apelaciju Ćazima Hrvića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Ćazima Hrvića podnesena protiv akata Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog Kantona Tuzla, broj Kta. 1180/04 od 2. juna 2006. godine, i isti broj od 4. maja 2006. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Ćazim Hrvić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Gračanice, podnio je, 17. jula 2006. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv akta Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog Kantona Tuzla, broj Kta. 1180/04 od 2. juna 2006. godine, i akta Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog Kantona Tuzla, broj Kta. 1180/04 od 4. maja 2006. godine. Apelant je, 2. augusta 2006. godine, dopunio svoju apelaciju.

2. Apelant je vodio niz parničnih postupaka, koji nisu okončani u korist apelanta. Prema navodima apelanta sudije Općinskog suda u Gračanici (u daljnjem tekstu: Općinski sud) i Kantonalnog suda u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) u pravnoj stvari radi utvrđivanja da je zaključen kupoprodajni ugovor i izdvajanja dijela nekretnina, su postupale korumpirano i nezakonito . Apelant je podnio krivičnu prijavu protiv sudija Općinskog suda u Gračanici, sudija Kantonalnog suda u Tuzli (sudećih sudija u njegovom predmetu) i advokata suprotne strane u postupku.

3. Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog Kantona Tuzla donijelo je akt, broj Kta. 1180/04 od 4. maja 2006. godine, kojim je obavjestilo apelanta da protiv sudija i advokata neće donijeti naredbu o provođenju istrage. U aktu je navedeno da je analizom sadržaja podnesenih prijava i uvidom u priložene sudske odluke ocijenjeno da ne postoje osnovi sumnje da je počinjeno krivično djelo. Odlučujući o pritužbi apelanta Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona Tuzla donijelo je novi akt, broj Kta. 1180/04 od 2. juna 2006. godine, u kojem je navedeno da odluku tužitelja da ne provede istragu smatraju pravilnom i zakonitom. Apelant se žali da je ovakva odluka tužiteljstva motivirana željom da se «zaštite kolege», da je ista pristrasna i da je donijeta 30 mjeseci nakon što je on podnio prijavu.

4. Apelant se žali da mu je osprenim aktima Kantonalnog tužilaštva povrijeđeno pravo na «efikasan postupak», što implicira na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencije).

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»

Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi: «Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;»

6. Ustavni sud, prije svega, želi istaći da apelant nije okrivljen za krivično djelo. Suprotno tome, apelant pokušava da pokrene, odnosno da nastavi krivični postupak protiv drugih lica. U vezi s tim, opravdano se postavlja pitanje da li pravo pojedinca da pokrene postupak krivičnog gonjenja protiv druge osobe spada u djelokrug člana 6. Evropske konvencije.

7. Ustavni sud, prema članu VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, «ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.» U vezi sa predmetnom apelacijom ova ustavna odredba znači da je nadležnost Ustavnog suda ograničena na ispitivanje navodnih povreda prava i sloboda u okvirima koji su definisani, inter alia, članom 6. Evropske konvencije.

8. Prema jezičkom značenju, član 6. Evropske konvencije, na koji se poziva apelant, u krivičnim postupcima garantuje pravo na zaštitu samo nekome protiv koga se «utvrđuje [...] osnovanost bilo kakve krivične optužbe». Naime, samo takvo lice može se smatrati «žrtvom» u smislu člana 6. Evropske konvencije. Prema tome, obrnuto tumačenje člana 6. Evropske konvencije, prema kojem bi se pravo na pravičan postupak garantovalo i nekome ko traži utvrđivanje osnovanosti krivične optužbe protiv drugog lica, prevazilazilo bi okvire tumačenja člana 6. Evropske konvencije (vidi odluku Ustavnog suda, broj AP-19/02 od 17. marta 2004. godine i broj AP 408/04 od 18. januara 2005. godine).

9. Iz navedenog proizilazi da pravo na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije ne obuhvata pravo na pokretanje krivičnog postupka protiv trećih lica i da član 6. stav 1. Evropske konvencije nije primjenjiv na konkretan slučaj. Budući da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine ne pruža širi obim zaštite od člana 6. Evropske konvencije, slijedi da su navodi apelacije u vezi sa povredom prava na pravično suđenje inkompatibilni ratione materie sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

10. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

11. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica

Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Hatidža Hadžiosmanović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2135/06 (Ć. H.) | Sudska praksa | Aktio