Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3319/06 (S. Ć. i S. M.)
Odluka donesena 13. 09. 2007.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Hatidža Hadžiosmanović, Krstan Simić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3319/06
Apelacija
Odluka o dopustivosti
13. 09. 2007.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Seada Palavrić i Krstan Simić, na sjednici održanoj 13. septembra 2007. godine, u predmetu broj AP-3319/06, rješavajući apelaciju Sulejmana Ćorovića i Senahida Mušića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Sulejmana Ćorovića i Senahida Mušića izjavljena protiv Presude Kantonalnog suda u Tuzli, broj Gž-1443/05 od 10. oktobra 2006. godine, i Presude Opštinskog suda u Živinicama, broj P-193/05 od 5. jula 2005. godine, zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. Sulejman Ćorović i Senahid Mušić (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Kladnja, koje zastupa Hakija Kurtović, advokat iz Sarajeva, podnijeli su, 14. decembra 2006. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Kantonalnog suda u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud), broj Gž-1443/05 od 10. oktobra 2006. godine, i Presude Opštinskog suda u Živinicama (u daljnjem tekstu: Opštinski sud), broj P-193/05 od 5. jula 2005. godine.
2. Rješavajući po tužbi apelanata protiv Općine Kladanj (u daljnjem tekstu: tužena), radi isplate duga u visini 11.246,00 KM, Općinski sud donio je Presudu, broj P-193/05 od 5. jula 2005. godine, kojom je usvojen tužbeni zahtjev apelanata i tužena obavezana da apelantima izvrši isplatu razlike plaće, kako je opisano u dispozitivu presude.
3. Odlučujući o žalbi tužene protiv prvostepene presude, Kantonalni sud je donio Presudu, broj Gž-1443/05 od 10. oktobra 2006. godine, kojom je žalbu uvažio, prvostepenu presudu preinačio i apelante u cijelosti odbio sa tužbenim zahtjevom.
4. Nakon toga, apelanti su protiv osporene presude Kantonalnog suda izjavili reviziju Vrhovnom sudu Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), a potom su podnijeli i apelaciju Ustavnom sudu.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b)
Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (14) apelacija je preuranjena;»
6. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen. Prema obavještenju, koje je Ustavni sud dobio od Vrhovnog suda, 12. jula 2007. godine, revizija je u tom sudu evidentirana pod brojem Rev-81/07 i nije donesena odluka o izjavljenoj reviziji.
7. Član 237. Zakona o parničnom postupku («Službene novine Federacije BiH», broj 53/03) glasi: «Član 237. (1)Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostave prepisa presude. (2)Revizija nije dopuštena ako vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 10.000 KM. (3)Izuzetno, Vrhovni sud Federacije BiH može dopustiti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.»
8. Prema praksi Ustavnog suda revizija je, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji su apelanti dužni iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Apelanti odlučuju koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanata je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima, pa bi Ustavni sud donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao ovo pitanje. Zbog toga je u konkretnom slučaju, apelacija preuranjena, jer je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, bez obzira na vrstu i razloge te odluke, apelanti imaju mogućnost da ponovo podnesu apelaciju u kojoj su, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužni na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
9. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Hatidža Hadžiosmanović