Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3193/06 («Grading» d.o.o.)

Odluka donesena 13. 12. 2007.

  • Očigledno (prima facie) neosnovana
  • Povrat u prijašnje stanje
  • Povrat u prijašnje stanje (restitutio in integrum)
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Hatidža Hadžiosmanović, Krstan Simić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3193/06

Apelacija

Odluka o dopustivosti

13. 12. 2007.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Seada Palavrić i Krstan Simić, na sjednici održanoj 13. decembra 2007. godine, u predmetu broj AP-3193/06, rješavajući apelaciju «Grading» d.o.o., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija «Grading» d.o.o. podnesena protiv Rješenja Okružnog suda u Banjoj Luci, broj Pž-

222/05 od 28. septembra 2006. godine, i Rješenja Osnovnog suda u Banjoj Luci, broj PS-2162/04 od 26. maja 2005. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1.«Grading» d.o.o. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Mrkonjić Grada, kojeg zastupa Goran Marić, advokat iz Banje Luke, podnio je, 27. novembra 2006. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Banjoj Luci, broj Pž-

222/05 od 28. septembra 2006. godine, i Rješenja Osnovnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud), broj PS-2162/04 od 26. maja 2005. godine.

2. Osnovni sud je donio presudu zbog propuštanja, broj PS-2164/04 od 8. februara 2005. godine, po tužbi «Hiting» d.o.o. Banja Luka (u daljnjem tekstu: tužitelj), kojom je obavezao apelanta, kao tuženog, da izvrši mašinske i elektro radove na klimatizaciji prostorija VF u TK Centru Banja Luka – Telekom Srpske Banja Luka, isplati tužitelju iznos od 40.249,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom obračunatom na ovaj iznos, počev od dana 6. oktobra 2002. godine pa do isplate, kao i da mu nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.100,00 KM, sve u roku od 30 dana od dana donošenja presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

3. Osporenim Rješenjem Osnovnog suda, broj PS-2162/04 od 26. maja 2005. godine, odbijen je kao neosnovan apelantov prijedlog za povrat u pređašnje stanje.

4. Protiv ovog rješenja apelant je izjavio žalbu Okružnom sudu koji je osporenim Rješenjem, broj Pž-222/05 od 28. septembra 2006. godine, ovu žalbu odbio, budući da apelant u podnijetoj žalbi ničim nije dokazao osnovanost podnijetog prijedloga za povraćaj u pređašnje stanje, nije naveo valjane razloge koji moraju biti opravdani i koji se nisu mogli predvidjeti niti izbjeći, kao ni dokaze propuštanja dostavljanja pismenog odgovora na tužbu, o kojim posljedicama ga je blagovremeno obavijestio prvostepeni sud. Nadalje, Okružni sud je naveo da odlučujući o žalbi apelanta ne može ocjenjivati zakonitost presude zbog propuštanja, a niti zakonitost njenog donošenja na što se apelant takođe žalio.

5. Apelant smatra da mu je osporenim rješenjima povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»

Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi: «Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;»

7. Ustavni sud primjećuje da se apelantovi navodi o kršenju prava na pravično suđenje odnose isključivo na postupak koji se tiče odlučivanja o prijedlogu za povraćaj u pređašnje stanje. U vezi s tim, Ustavni sud smatra da je potrebno, kao prvo, odgovoriti na pitanje da li se predmetni postupak odlučivanja o prijedlogu za povraćaj u pređašnje stanje tiče određivanja apelantovih građanskih prava i obaveza u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije. S tim u vezi, Ustavni sud se poziva na svoju raniju praksu u odluci broj AP-73/02 od 25. jula 2003. godine („Službeni glasnik BiH“, broj 43/03 tačka 12) koja glasi: «[...]U pogledu dijela apelacije kojim se tvrdi da je došlo do povrede člana 6. stav 1. Evropske konvencije i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju zbog činjenice da Općinski sud nije našao razloge za povrat u prijašnje stanje, Ustavni sud nalazi da se takav postupak ne tiče apelantovih građanskih prava i obaveza. Ovim postupkom se samo odlučuje da li postoji razlog za povrat u prijašnje stanje apelanta ili ne, bez odluke po pravnom pitanju dužnikovog duga, odnosno o meritumu predmeta. Stoga, čitav postupak povrata u prijašnje stanje ne potpada u okvir člana 6. Evropske konvencije niti u okvir člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Iz svega izloženog, Ustavni sud zaključuje da je ovaj dio apelacije ratione materiae inkompatibilan sa Evropskom konvencijom[...].“

8. Ustavni sud smatra da se i u konkretnom slučaju može primjeniti njegov ranije zauzeti stav, obzirom da se i ovdje radi o situaciji kada je odbijen kao neosnovan apelantov prijedlog za povrat u prijašnje stanje, a u tom postupku je sud samo odlučivao o tome da li će dozvoliti povrat u prijašnje stanje, dok nije odlučivao o meritumu tužbenog zahtijeva, tj. osnovanosti potraživanja tužitelja prema apelantu. Stoga, Ustavni sud smatra da je u ovom slučaju pozivanje apelanta na pravo na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilno sa Evropskom konvencijom i Ustavom Bosne i Hercegovine.

9. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

10. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica

Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Hatidža Hadžiosmanović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3193/06 («Grading» d.o.o.) | Sudska praksa | Aktio