Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1007/06 (M. V.)
Odluka donesena 13. 12. 2007.
- Neovlašteno lice
- Građevinsko zemljište
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Hatidža Hadžiosmanović, Krstan Simić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1007/06
Apelacija
Odluka o dopustivosti
13. 12. 2007.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Seada Palavrić i Krstan Simić, na sjednici održanoj 13. decembra 2007. godine, u predmetu broj AP-1007/06, rješavajući apelaciju Miroslava Vrgoča, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 5. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Miroslava Vrgoča, podnesena zbog neizvršenja rješenja Skupštine opštine Kupres Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, broj 04/14-475-32/91 od 16. septembra 1991. godine, zato što ju je podnijelo neovlašteno lice.
OBRAZLOŽENJE
1. Miroslav Vrgoč (u daljnjem tekstu: apelant) iz Kupresa, podnio je 31. marta 2006. godine, Komisiji za ljudska prava pri Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Komisija), podnesak zbog neizvršenja pravosnažne presude Višeg suda u Zenici, broj U: 82/91 od 29. januara 1997. godine. Navedeni podnesak Komisija je, 3. aprila 2006. godine, dostavila Ustavnom sud Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) na osnovu člana 5. Sporazuma u skladu sa članom XIV Aneksa 6. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, koji su strane potpisale 25. septembra 2003. godine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine», broj 35/03). Podnesak je u Ustavnom sudu registrovan kao apelacija pod brojem AP-1007/06.
2. S obzirom da navedena apelacija nije sadržavala neophodne elemente u smislu člana 19. stav 2. tačka 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, odnosno osporenu presudu suda u Bosni i Hercegovini, i odredbe Ustava za koje se smatra da su povrijeđene, Ustavni sud je, 5. jula 2007. godine, zatražio od apelanta da dopuni/precizira apelaciju u smislu člana 20. stav 1. Pravila Ustavnog suda.
3. Apelant je 23. jula 2007. godine dostavio dopunu apelacije iz koje proizilazi da istu podnosi zbog neizvršenja pravosnažnog rješenja Skupštine opštine Kupres Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Skupštine opštine Kupres), broj 04/14-475-32/91 od 16. septembra.
4. Rješenjem Skupštine opštine Kupres, broj 04/14-475-32/91 od 16. septembra 1991. godine, od ranijih zemljišno-knjižnih vlasnika i korisnika Anđe Rebrina, Ljubice Jezidžić, Sarafine Zrno i stvarnog korisnika Andrije Rebrina, svi iz Kupresa, preuzeto je neizgrađeno gradsko građevinsko zemljište označeno kao k.č. broj 2/69, u površini od 54 m2, upisanao u zk. Ulošku broj 919 k.o. Kupres. Tačkom dva navedenog rješenja utvrđeno je da tereti upisani na predmetnom zemljištu gube pravnu važnost i imaju se brisati u zemljišnim knjigama. Tačkom tri utvrđeno je da će se, nakon pravosnažnosti ovog rješenja, izvršiti uknjižba prava korištenja u korist Skupštine opštine Kupres, a tačkom četiri da će se naknada za preuzeto zemljište odrediti nakon pravosnažnosti ovog rješenja.
5. U obrazloženju rješenja je navedeno da je Skupština opštine Kupres, u smislu člana 22. Zakona o građevinskom zemljištu i Odluke o provođenju Regulacionog plana naselja Kupres, donijela rješenje kao u dispozitivu.
6. Postupajući u upravnom sporu po tužbi Anđe i Andrije Rebrina (u daljnjem tekstu: tužioci), protiv rješenja Skupštine opštine Kupres, broj 04/14-475-32/91 od 16. septembra 1991. godine (u daljnjem tekstu: tužena), Viši sud je 29. januara 1997. godine donio presudu, broj U-82/91, kojom se njihova tužba odbija. U obrazloženju presude se navodi da je ovaj sud našao da je tužena u postupku koji je predhodio donošenju osporenog rješenja potpuno i pravilno utvrdila činjenično stanje i da je na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primjenjeno materijalno pravo. Također je navedeno da su neosnovani navodi tužbe da tužena oduzima ovu k.č. broj 2/69, u površini od 54 m2, od tužioca, s namjerom da istu dodjeli – pripoji, katastarskoj česticiapelanta, radi korištenja njegovoga stambenog prostora, s obzitom da je tužena predmetnu katastarsku česticu oduzela, radi privođenja trajnoj namjeni predviđenoj Regulacionim planom za naselje Kupres, u skladu sa članom
25. Zakona o građevinskom zemljištu.
7. Apelant navodi da je vlasnik građevinske parcele k. č. 2/34 k.o. Kupres u površini od 235 m2. na kojoj ima poslovno-stambeni objekat, da građevinska parcela k. č. 2/39 k.o. Kupres u površinai 54m2, čini sastavni dio njegove k. č. 2/34 k.o. Kupres, a koju je Skupštine opštine Kupres rješenjem, broj 04/14-475-32/91 od 16. septembra 1991. godine, preuzela od vlanika i korisnika Anđe i Andrije Rebrina, Ljubice Jezidžić, Sarafine Zrno. Apelant također navodi da u zemljišnjim knjigama nije nikada provedeno rješenje Skupštine opštine Kupres, broj 04/14-475-32/91 od 16. septembra 1991. godine, koje je postalo konačno donošenjem presude Višeg suda, broj U-82/91 od 29. januara 1997. godine, tako da je u ostavinskom postupku iza umrle Anđe Rebrina, Općinski sud u Livnu rješenjem proglasio kao zakonske nasljednike na građevinskoj parceli k. č. 2/34 k.o. Kupres, Andriju, Andrijanu, Hrvoja i Marka Rebrina, koji su na osnovu ovoga riješenja upisani u zemljišne knjige kao vlasnici i koji su još uvijek u posjedu iste. Apelant smatra da je povrijeđeno njegovo pravo na imovinu iz člana člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), zbog neizvršenja rješenja Skupštine opštine Kupres, broj 04/14-475-32/91 od 16. septembra 1991. godine, u zemljišnim knjigama, s obzirom da je prema njegovim navodima, Skupština opštine Kupres, na njegov prijedlog donijela rješenje o preuzimanju građevinske parcele k.č.2/69 k.o.Kupres od vlasnika, s namjerom da istu dodjeli njemu na upotrebu i korištenje, kako bi mogao nesmetano ulaziti i izlaziti u svoj stambeno-poslovni objekat izgrađen na građevinskoj parceli k.č. 2/34 k.o. Kupres.
8. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 16. stav 4. tačka 5. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 4. tačka 5. Pravila Ustavnog suda glasi: «Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 5. apelaciju je podnijelo neovlašteno lice;»
9. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju apelant žali da Skupština opštine Kupres nije izvršila u zemljišnim knjigama rješenje Skupštine opštine Kupres, broj 04/14-475-32/91 od 16. septembra 1991. godine, kojim je preuzeta građevinsku parcela k. č. 2/39 K.O. Kupres od bivših vlasnika i korisnika Anđe i Andrije Rebrina. Također, apelant se žali da su rješenjem Općinskog suda u Livnu, donesenog u ostavinskom postupku iza umrle Anđe Rebrina, oglašeni nasljednici Andrija, Andrijana, Hrvoje i Marko na građevinskoj parceli k.č. 2/39 k.o.Kupres, te da su na osnovu tog rješenja upisani kao vlasnici te k.č.u zeljišne knjige i da se nalaze u posjedu iste.
10. Ustavni sud nalazi da iz premeta spisa i dokumentacije dostavljene Ustavnom sudu, apelant nije učestvovao kao strana u postupku preuzimanja neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta, označeno kao k.č. 2/39 k.o.Kupres. Naime, postupak preuzimanja od ranijeg vlasnika građevinskog zemljišta , označeno kao k.č. 2/39 k.o.Kupres, u površini od 54m2, po službenoj dužnosti pokrenula je Skupština opštine Kupres, u cilju privođenja predmetnog zemljišta namjeni određenoj Regulacionim planom naselja Kupres, u skladu sa članom 25. Zakona o građevinskom zemljištu. Također, Ustavni sud primjećuje da su upravni spor pred Višim sudom u Zenici, tužbom pokrenuli Anđa i Andrija Rebrina, vlasnici i posjednici predmetnog građevinskog zemljišta, radi poništenja rješenja Skupštine opštine Kupres, broj 04/14-475-32/91 od 16. septembra 1991. godine, te da je presudom Višeg suda, broj U-82/91 od 29. januara 1997. godine, tužba odbijena kao neosnovana. S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da apelant u ovom predmetnom slučaju nije lice koje bi moglo da traži izvršenje rješenja Skupštine opštine Kupres, broj 04/14-475-32/91 od 16. septembra 1991. godine, koje je postalo konačno donošenjem presude Višeg suda, broj U-82/91 od 29. januara 1997. godine, budući da se, u postupcima u kojima su donesene ove odluke, nije odlučivalo o njegovim pravima niti obavezama. Nadalje, s obzirom na navode apelanta da je građevinsko zemljište, označeno kao k.č. 2/39 k.o.Kupres, u površini od 54m2, Skupština opštine preuzela od ranijih vlasnika u postupku pokrenutom po njegovom prijedlogu, Ustavni sud primjećuje da iz dostavljene dokumentacije proizilazi da je Skupština opštine preuzela predmetno građevinsko zemljišta u postupku koji je pokrenula po službenoj dužnosti, radi privođenja predmetnog građevinskog zemljišta namjeni određenoj Regulacionim planom naselja Kupres.
11. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 5. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko ju je podnijelo neovlašteno lice, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
12. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Hatidža Hadžiosmanović