Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1570/06 (M. P.)
Odluka donesena 13. 12. 2007.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Hatidža Hadžiosmanović, Krstan Simić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1570/06
Apelacija
Odluka o dopustivosti
13. 12. 2007.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Seada Palavrić i Krstan Simić, na sjednici održanoj 13. decembra 2007. godine, u predmetu broj AP-1570/06, rješavajući apelaciju Miloša Pribića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Miloša Pribića podnesena protiv Presude Okružnog suda u Banjaluci, broj Ž-79/04 od 21. marta 2006. godine, zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. Miloš Pribić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banjaluke, koga zastupaju Radmila i Marinko Plavšić, advokati iz Banjaluke, podnio je, 29. maja 2006. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud), broj Ž-79/04 od 21. marta 2006. godine.
2. Apelant je podnio tužbu Osnovnom sudu u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) protiv Javnog preduzeća Radio televizija Republike Srpske (u daljnjem tekstu: tuženi) radi zaštite prava iz radnog odnosa. Osnovni sud je presudom, broj RS-280/99 od 29. maja 2003. godine, usvojio tužbeni zahtjev apelanta, poništio kao nezakonite akte tuženog: i to Rješenje Generalnog direktora, broj 2576/99 od 19. jula 1999. godine, i Odluku Upravnog odbora, broj 11-4332/99 od 30. novembra 1999. godine, te je naložio tuženom da apelanta vrati na posao i rasporedi na radno mjesto koje odgovara njegovoj školskoj spremi i radnim sposobnostima. Takođe, Osnovni sud je obavezao tuženog da apelantu, na ime naknade materijalne štete zbog izgubljene zarade uslijed nezakonitog prestanka radnog odnosa, za period od jula 1999. godine do marta 2003. godine, isplati ukupan iznos od 19.012,50 KM, zajedno sa zateznim kamatama, kao i da mu isplati troškove postupka u iznosu od 4.783,50 KM, sa zakonskom zateznom kamatom.
3. Protiv Presude Osnovnog suda, broj RS-280/99 od 29. maja 2003. godine, tuženi je izjavio žalbu Okružnom sudu. Okružni sud je Presudom, broj Ž-79/04 od 21. marta 2006. godine, djelomično uvažio žalbu tuženog i preinačio prvostepnu presudu u dijelu kojem je tužena obavezana da apelantu isplati naknadu materijalne štete zbog nezakonitog prestanka radnog odnosa, kao i u dijelu odluke o zakonskoj zateznoj kamati na iznos te naknade, i odbio apelanta sa tim dijelom tužbenog zahtjeva. Takođe, Okružni sud je preinačio prvostepenu presudu u dijelu odluke o troškovima parničnog postupka, tako što je naknadu troškova postupka snizio na iznos od 1547,68 KM. U ostalom dijelu, Okružni sud je odbio žalbu tuženog i potvrdio prvostepenu presudu.
4. Apelant je izjavio reviziju Vrhovnom sudu Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) protiv Presude Okružnog suda, broj Ž-79/04 od 21. marta 2006. godine. Postupak o reviziji je u toku.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (14) apelacija je preuranjena;»
6. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
7. U konkretnom slučaju, postupak o predmetu apelacije, nakon izjavljene revizije je u toku pred Vrhovnim sudom, koji još nije donio odluku o reviziji.
8. Član 237. Zakona o parničnom postupku Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske», br. 58/03 i 85/03, 74/05 i 63/07) glasi: «Član 237. (1)Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravosnažne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostavljanja prepisa presude. (2)Revizija nije dopuštena ako vrijednost pobijanog dijela pravosnažne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka. (3)Izuzetno, Vrhovni sud Republike Srpske može dozvoliti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.»
9. Prema praksi Ustavnog suda revizija je, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji je apelant dužan iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Apelant odlučuje koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanta je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. Obzirom na izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. Zakona o parničnom postupku, prema kojem Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao ovo pitanje. Zbog toga je u konkretnom slučaju, apelacija preuranjena, jer je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, bez obzira na vrstu i razloge te odluke, apelant ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju u kojoj je, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužan na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
10. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Hatidža Hadžiosmanović