Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2360/06 (S. V.)
Odluka donesena 14. 02. 2008.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2360/06
Apelacija
Odluka o dopustivosti
14. 02. 2008.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Mato Tadić, Seada Palavrić, na sjednici održanoj 14. februara 2008. godine, u predmetu broj AP 2360/06, rješavajući apelaciju Slobodanke Virovac, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Slobodanke Virovac podnesena protiv Presude Okružnog suda u Banjaluci broj Ž-620/05 od 11. jula 2006. godine i Presude Osnovnog suda u Gradišci broj Rs-31/04 od 22. septembra 2005. godine, zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. Slobodanka Virovac (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Banjaluke, koju zastupaju Marinko i Radmila Plavšić, advokati iz Banjaluke, podnijela je 4. avgusta 2006. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj Ž-620/05 od 11. jula 2006. godine i Presude Osnovnog suda u Gradišci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj Rs-31/04 od 22. septembra 2005. godine.
2. Presudom Osnovnog suda, broj Rs-31/04 od 22. septembra 2005. godine, obavezana je Republika Srpska, Osnovni sud u Banjaluci (u daljnjem tekstu: tuženi) da apelantkinji isplate na ime plate za mjesec juni 2001. godine iznos od 126,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom od 15. jula 2001. godine do isplate i na ime plate za mjesec juli 2001. godine iznos od 252,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom od 15. avgusta 2001. godine do isplate. Tuženi su obavezani da apelantkinji naknade troškove postupka u iznosu od 531,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom od 22. septembra 2005. godine, kao dana presuđenje, pa do isplate, sve u roku od 15 dana od dana dostavljanja prepisa presude, pod prijetnjom izvršenja. U preostalom dijelu tužbeni zahtjev apelantkinje je odbijen.
3. Protiv Presude Osnovnog suda, broj Rs-31/04 od 22. septembra 2005. godine, apelantkinja i tuženi su podnijeli žalbe Okružnom sudu koji je Presudom, broj Ž-620/05 od 11. jula 2006. godine, uvažio žalbu tuženih i ukinuo prvostepenu presudu u dosuđujućem dijelu u kojem su tuženi obavezani isplatiti apelantkinji lični dohodak za mjesec juli 2001. godine u iznosu od 252,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom, te u tom dijelu tužbu apelantkinje odbacio kao neblagovremenu. Žalba apelantkinja je odbijena i prvostepena presuda potvrđena u odbijajućem dijelu. Odluka o troškovima postupka je preinačena tako što je iznos troškova snižen na 265,50 KM.
4. Protiv Presude Okružnog suda, broj Ž-620/05 od 11. jula 2006. godine, apelantkinja je 28. jula 2006. godine izjavila reviziju Vrhovnom sudu Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud). Prema stanju spisa postupak pred Vrhovnim sudom je u toku.
5. Apelantkinja smatra da joj je pobijanim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (14) apelacija je preuranjena;»
7. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
8. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je u toku pred Vrhovnim sudom, koji još nije donio odluku o reviziji.
9. Član 237. Zakona o parničnom postupku Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 58/03, 85/03 i 74/05) glasi: «Član 237.
1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostavljanja prepisa presude.
2) Revizija nije dopuštena ako vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka.
3) Izuzetno, Vrhovni sud Republike Srpske može dozvoliti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.»
10. Prema praksi Ustavnog suda revizija je, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji su apelanti dužni iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Apelanti odlučuju koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanata je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. S obzirom na izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. Zakona o parničnom postupku, prema kojem Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao ovo pitanje. Zbog toga je u konkretnom slučaju, apelacija preuranjena, jer je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, bez obzira na vrstu i razloge te odluke, apelantkinja ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju u kojoj je, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužna na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
11. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
12. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Hatidža Hadžiosmanović