Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3279/06 (B. D.)
Odluka donesena 14. 02. 2008.
- Protek roka
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3279/06
Apelacija
Odluka o dopustivosti
14. 02. 2008.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Mato Tadić, Seada Palavrić, na sjednici održanoj 14. februara 2008. godine, u predmetu broj AP 3279/06, rješavajući apelaciju Bose Drinić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Bose Drinić podnesena protiv rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske, broj 118-0-Rev-06-
000 266 od 7. jula 2006. godine, presude Okružnog suda u Banjoj Luci, broj Ž-481/03 od 26. oktobra 2005. godine i presude Osnovnog suda u Mrkonjić Gradu, broj Rs.86/02 od 13. novembra 2003. godine, zbog proteka roka za podnošenje apelacije.
OBRAZLOŽENJE
1. Bosa Drinić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Mrkonjić Grada, podnijela je 7. decembra 2006. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), broj 118-0-Rev-06-000 266 od 7. jula 2006. godine, presude Okružnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Okružni sud), broj Ž-481/03 od 26. oktobra 2005. godine i presude Osnovnog suda u Mrkonjić Gradu (u daljnjem tekstu: Osnovni sud), broj Rs.86/02 od 13. novembra 2003. godine.
2. Osnovni sud je donio presudu, broj Rs.86/02 od 13. novembra 2003. godine, kojom je obavezao tuženu Republiku Srpsku-Republičku upravu javnih prihoda da isplati apelantici iznos od 9.742,21 KM, sa zateznom kamatom i troškovima postupka u iznosu od 1.833,85 KM, na ime isplate razlike naknade ličnog dohotka. Višak tužbenog zahtjeva apelantice preko dosuđenog iznosa je odbijen kao neosnovan. Osnovni sud je utvrdio da vrijednost spora u konkretnom predmetu iznosi 19.708,85 KM.
3. Rješavajući po žalbi apelantice, Okružni sud donio je presudu, broj Ž-481/03 od 26. oktobra 2005. godine, kojom je odbio žalbu apelantice u odbijajućem dijelu, kao i u dijelu obavezne naknade troškova postupka, te je potvrdio prvostepenu presudu.
4. Vrhovni sud je donio rješenje, broj 118-0-Rev-06-000 266 od 7. jula 2006. godine, kojim se reviziju apelantice odbacio kao nedozvoljenu, zbog toga što vrijednost pobijanog dijela presude ne prelazi iznos od 10.000 KM. Vrhovni sud je obrazložio da je u konkretnom slučaju utvrđena vrijednost spora u iznosu od 19.708,85 KM, a da je pobijani dio presude 9.966,64 KM, te da navedeni iznos ne prelazi iznos od 10.000 KM, kako je propisano članom 237. stav 2. Zakona o parničnom postupku («Službeni glasnik Republike Srpske», br. 58/03, 85/03, 74/05 i 63/07).
5. Apelantica se žali na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.e) i k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Povredu navedenih prava apelantica vidi kako u postupku pred prvostepenim i drugostepenim sudom, tako i u postupku pred Vrhovnim sudom, za kojeg tvrdi da je donio pogrešnu odluku kada je obacio njenu reviziju, te da je trebao prepoznati povrede procesnog prava od strane nižestepenih sudova i meritorno odlučiti po njenoj reviziji.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (4) protekao je rok za podnošenje apelacije;»
7. Pravilo iscrpljivanja pravnih lijekova zahtijeva da apelant dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na posljednji pravni lijek, koji je efektivan i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom tako i u pravnom pogledu. Pri tome, apelant odlučuje da li će koristiti pravni lijek, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 16. stavom 1. Pravila Ustavnog suda (vidi Ustavni sud, odluka broj AP 106/04 od 18. januara 2005. godine i AP 1046/06 od 8. novembra 2007. godine).
8. U konkretnom slučaju Vrhovni sud je rješenjem, broj 118-0-Rev-06-000 266 od 7. jula 2006. godine, odbacio kao nedopuštenu reviziju apelantice izjavljenu protiv presude Okružnog suda, broj Ž-481/03 od 26. oktobra 2005. godine. Obzirom na navedeno, nesporno je da je u slučaju apelantice revizija bila neefektivan pravni lijek, iz čega proizilazi da je konačna odluka u ovom predmetu presuda Okružnog suda, broj Ž-481/03 od 26. oktobra 2005. godine.
9. S obzirom na to da je, prema dokazima u spisu, apelantici presuda Okružnog suda, broj Ž-
481/03 od 26. oktobra 2005. godine uručena 3. januara 2006. godine, a apelacija je Ustavnom sudu podnesena 7. decembra 2006. godine, proizilazi da je podnesena nakon što je protekao rok za podnošenje apelacije predviđen članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. U skladu sa navedenim, Ustavni sud zaključuje da je apelacija podnesena neblagovremeno, odnosno nakon proteka roka od 60 dana od dana kada je apelantica primila osporenu presudu Okružnog suda.
10. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant podnese apelaciju nakon proteka roka za podnošenje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Hatidža Hadžiosmanović