Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-468/07 (M. P., I. P., M. P., D. P. i R. P.)
Odluka donesena 11. 03. 2008.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
- Ponavljanje postupka
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Hatidža Hadžiosmanović, Krstan Simić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-468/07
Apelacija
Odluka o dopustivosti
11. 03. 2008.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Seada Palavrić i Krstan Simić, na sjednici održanoj 11. marta 2008. godine, u predmetu broj AP 468/07, rješavajući apelaciju Marice Prica i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Marice Prica, Ilije Pribića, Milana Pribića, Dušana Pribića i Radmile Pribić, podnesena protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću broj Gž-165/05 od 22. novembra 2006. godine i Rješenja Općinskog suda u Bihaću broj P-628/03 od 16. aprila 2004. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Marica Prica, Ilija Pribić, Milan Pribić, Dušan Pribić i Radmila Pribić (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Safet Alijagić, advokat iz Bihaća, podnijeli su 29. januara 2007. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj Gž-165/05 od 22. novembra 2006. godine i Rješenja Općinskog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj P-628/03 od 16. aprila 2004. godine.
2. Presudom Općinskog suda broj P. 913/97 od 7. marta 1997. godine utvrđeno je da je tužitelj Ale Halilagić na osnovu kupoprodajnog ugovora stekao pravo svojine na nekretninama upisanim u z.k. ul. broj 483 k.o. Kralje, odnosno po novom katastarskom operatu upisanim u p.l. broj 871 k.o. Kralje, što je tuženi Dušan Pribić preko posebnog staraoca dužan priznati i izdati tužitelju ispravu podobnu za zemljišno-knjižni prenos tih nekretnina, a u protivnom takvu će ispravu zamijeniti ova presuda na osnovu koje će Zemljišno-knjižni ured izvršiti prenos prava svojine na navedenim nekretninama u korist tužitelja sa dijelom 1/1. Stranke su se odrekle prava žalbe i predmetna presuda je postala pravosnažna danom donošenja.
3. Općinski sud, odlučujući o prijedlogu Drage Pribić, kao nasljednice tuženog Dušana Pribića, za ponavljanje postupka u predmetu broj P. 913/97, donio je Rješenje broj P-628/03 od 16. aprila 2004. godine kojim je prijedlog za ponavljanje postupka odbačen kao neblagovremen. Određeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka. U obrazloženju svog rješenja Općinski sud je naveo da je uvidom u spis Općinskog tužilaštva Bihać broj KT-324/00 utvrđeno da je advokat Danko Mamontov, kao punomoćnik Drage Pribić, u avgustu 2000. godine podnio krivičnu prijavu protiv Sejada Mušića u kojoj je navedeno da je imenovani na osnovu Presude Općinskog suda broj P. 913/97 od 7. marta 1997. godine, u kojoj nije naveden kao stranka, izvršio prenos prava posjeda na nekretninama upisanim u p.l. broj 1479 k.o. Kralje čime je počinio krivično djelo iz člana 280. KZ FBiH. Sud je dalje naveo da je kao prilog uz krivičnu prijavu dostavljena fotokopija Presude Općinskog suda broj P. 913/97 od 7. marta 1997. godine, kao i punomoć Drage Pribić kojom je ovlastila advokata Danka Mamontova da je zastupa kod sudskih i upravnih organa u postupcima utvrđivanja vlasništva na nekretninama. Sud je naveo da u predmetnom spisu nema konstatacije kada je Presuda Općinskog suda broj P. 913/97 od 7. marta 1997. godine uručena advokatu Danku Mamuntovu, kao punomoćniku Drage Pribić, ali da je očigledno da je uručena prije avgusta 2000. godine kada je priložena uz pomenutu krivičnu prijavu. S obzirom da je Draga Pribić podnijela prijedlog za ponavljanje postupka 31. avgusta 2001. godine, dakle nakon isteka roka od 30 dana od dana kada je punomoćnik preuzeo predmetnu presudu, sud je naveo da je prijedlog neblagovremen u smislu odredbi člana 393. stav 1. tačka 2. u vezi sa članom 391. stav 1. tačka 2. Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP; «Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine» broj 42/98). Sud je takođe naveo da je prijedlog za ponavljanje postupka neblagovremen i u smislu odredbi člana 391. stav 1. tačka 5. ZPP jer nije podnesen u roku od 30 dana od dana kada je punomoćnik primio obavijest, 5. aprila 2001. godine, da je Općinsko tužilaštvo Bihać odbacilo krivičnu prijavu protiv Sejada Mušića.
4. Kantonalni sud, odlučujući o žalbi Drage Pribić protiv Rješenja Općinskog suda broj P-628/03 od 16. aprila 2004. godine, donio je Rješenje broj Gž-165/05 od 22. novembra 2006. godine kojim je žalba odbijena kao neosnovana i prvostepeno rješenje potvrđeno.
5. Apelanti, kao zakonski nasljednici Drage Pribić, smatraju da im je pobijanim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, pravo na zabranu mučenja iz člana 3. Evropske konvencije i pravo na zabranu zloupotebe prava iz člana 17. Evropske konvencije.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi: «Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;»
7. Ustavni sud primjećuje da se apelanti žale na rješenja koja su donosena u postupku u kojem su Kantonalni sud i Općinski sud odlučivali o prijedlogu pravne prednice apelanata za ponavljanje parničnog postupka okončanog pravosnažnom Presudom Općinskog suda broj P. 913/97 od 7. marta 1997. godine. Ustavni sud smatra da je potrebno odgovoriti na pitanje da li se predmetni postupak tiče određivanja građanskih prava i obaveza pravne prednice apelanata u smislu člana 6. stav
1. Evropske konvencije. U vezi sa tim, Ustavni sud se poziva na stav bivše Evropske komisije za ljudska prava u predmetu X protiv Austrije (vidi odluku o dopustivosti povodom aplikacije broj 7761/77 od 8. maja 1978. godine, Odluke i izvještaji (OI), broj 14. strana 171. i dalje). U navedenom predmetu Evropska komisija za ljudska prava je zauzela stanovište da se član 6. Evropske konvencije ne primjenjuje na postupak povodom zahtjeva za obnovu postupka, jer takav postupak ne utvrđuje [...] osnovanost bilo kakve krivične optužbe protiv apelanta». Analogno iznesenom stavu u postupku povodom prijedloga za ponavljanje pravosnažno okončanog parničnog postupka se ne određuju građanska prava i obaveze pravne prednice apelanata. U ovom postupku odlučuje se samo o tome da li će biti odobreno ponovno suđenje ili ne.
8. Ustavni sud smatra da se u postupku koji je okončan pobijanim Rješenjem Kantonalnog suda broj Gž-165/05 od 22. novembra 2006. godine nije odlučivao o građanskim pravima i obavezama pravne prednice apelanata u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije, već se samo odlučivalo o tome da li su ispunjeni formalni zakonski uslovi za ponavljanje postupka. Takođe, proizilazi da se u predmetnom postupku nije odlučivalo ni o pravu na imovinu pravne prednice apelanata u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Naime, o građanskim pravima i obavezama u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije, kao i o pravu na imovinu iz člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju se odlučivalo u parničnom postupku koji je okončan Presudom Općinskog suda broj P. 913/97 od 7. marta 1997. godine. Stoga, slijedi da je predmetna apelacija u odnosu na navodne povrede člana 6. stav 1. Evropske konvencije i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
9. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 10. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Hatidža Hadžiosmanović