Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2909/06 (A. Š.)
Odluka donesena 11. 03. 2008.
- Protek roka
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Hatidža Hadžiosmanović, Krstan Simić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2909/06
Apelacija
Odluka o dopustivosti
11. 03. 2008.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Seada Palavrić i Krstan Simić, na sjednici održanoj 11. marta 2008. godine,, u predmetu broj AP 2909/06, rješavajući apelaciju Abdulaha Šećkanovića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Abdulaha Šećkanovića, podnesena protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj Rev-861/05 od 25. jula 2006. godine i presude Kantonalnog suda Tuzla, broj Gž.1844/03 od 4. aprila 2005. godine, zbog proteka roka za podnošenje apelacije.
OBRAZLOŽENJE
1. Abdulah Šećkanović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Lipnice, koga zastupa Hajrudin Mešić advokat iz Tuzle, podnio je 25. oktobra 2006. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), broj Rev-861/05 od 25. jula 2006. godine i presude Kantonalnog suda Tuzla (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud), broj Gž. 1844/03 od 4. aprila 2005. godine.
2. Apelant je podnio tužbu Općinskom sudu Tuzla (u daljnjem tekstu: Općinski sud), protiv Rudnici "Kreka" Tuzla DOO (u daljnjem tekstu: tuženi), radi naknade materijalne štete.
3. Općinski sud je donio presudu, broj P. 997/03 od 19. augusta 2003. godine, kojom se tuženi obavezuje da apelantu na ime naknade materijalne štete isplati iznos od 12.582,15 KM sa zakonskom zateznom kamatom počev od 19. augusta 2003. godine, pa do konačne isplate, kao i da mu naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.030,00 KM.
4. Kantonalni sud, rješavajući po žalbi tuženog, donio je presudu, broj Gž. 1844/03 od 4. aprila 2005. godine, kojom se žalba uvažava i prvostepena presuda preinačava, tako što se apelant odbija sa tužbenim zahtjevom.
5. Nezadovoljan drugostepenom presudom, apelant je izjavio reviziju Vrhovnom sudu, koji je rješenjem, broj Rev-861/05 od 25. jula 2006. godine, odbacio reviziju kao nedopuštenu shodno odredbi člana 364. stav 2. predhodnog Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP), koji se primjenjuje shodno odredbi člana 456. stav 1. važećeg ZPP-a, budući da revizija nije dopuštena u inovinsko pravnim sporovima u kojim se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu, ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 15.000,00 KM. Obzirom da je u konkretnom slučaju vrijednost pobijanog dijela iznosila 12.582,00 KM sud je zaključio da je revizija izjavljena protiv presude protiv koje se po zakonu ne može podnijeti.
6. Apelant smatra da mu je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola 1 uz Evropsku konvenciju
7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (4) protekao je rok za podnošenje apelacije;»
8. Pravilo iscrpljivanja pravnih lijekova zahtijeva da apelant dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na posljednji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom tako i u pravnom pogledu. Pri tome, apelant odlučuje da li će koristiti pravni lijek, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda (vidi odluke Ustavnog suda br. AP-283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP-106/04 od 18. januara 2005. godine).
9. Iz navoda apelacije i priloženih dokumenata proističe da je apelant protiv osporene presude Kantonalnog suda izjavio reviziju, ali je ona rješenjem Vrhovnog suda, broj Rev-861/05 od 25. jula 2006. godine, odbačena kao nedopuštena. Ustavni sud konstatuje da je revizija u ovom slučaju neefektivan pravni lijek u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Stoga, proizlazi da je konačna odluka u predmetnom slučaju presuda Kantonalnog suda, broj Gž. 1844/03 od 4. aprila 2005. godine.
10. S obzirom na to da je zastupniku apelanta 25. aprila 2005. godine uručena presuda Kantonalnog suda, broj Gž. 1844/03 od 4. aprila 2005. godine, a apelacija je Ustavnom sudu podnesena 23. oktobra 2006. godine, proizlazi da je podnesena nakon što je protekao rok za podnošenje apelacije predviđen članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. U skladu sa navedenim, Ustavni sud je zaključio da je apelacija podnesena neblagovremeno, odnosno nakon proteka roka od 60 dana od dana kada je apelant primio osporenu presudu.
11. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant podnese apelaciju nakon proteka roka za podnošenje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
12. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Hatidža Hadžiosmanović