Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti u predmetu AP-2636/05 (S. L.)

Odluka donesena 17. 04. 2008.

  • Zahtjev za preispitivanje - usvojen
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Valerija Galić, Miodrag Simović, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović, Krstan Simić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2636/05

Apelacija

Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti

17. 04. 2008.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić, i sudije Mato Tadić i Krstan Simić, na sjednici održanoj 17. aprila 2008. godine, u predmetu broj AP 2636/05, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 3. i člana 70. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine», broj 60/05), donio je

RJEŠENJE

Usvaja se zahtjev Siegfrieda Langera za preispitivanje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, broj AP 2636/05 od 20. septembra 2006. godine.

OBRAZLOŽENJE

1. Siegfried Langer (u daljnjem tekstu: apelant) iz Berlina, podnio je, 1. novembra 2006. godine, zahtjev za preispitivanje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud), broj AP 2636/05 od 20. septembra 2006. godine.

2. S obzirom da u konkretnom slučaju nije moguće sastaviti izvorno vijeće, Ustavni sud je, u skladu sa članom 70. stav 4. Pravila Ustavnog suda, odlučio da će o zahtjevu za preispitivanje odlučivati Vijeće od pet sudija u sastavu: Hatidža Hadžiosmanović, predsjednica, Miodrag Simović i Valerija Galić, podpredsjednici, Mato Tadić i Krstan Simić, suci.

3. Ustavni sud je donio odluku, broj AP 2636/05 od 20. septembra 2006. godine, kojom je apelaciju, podnesenu zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u predmetu Osnovnog suda u Prijedoru (u daljnjem tekstu: Osnovni sud), broj P 195/05, odbacio zbog toga što je očigledno (prima facie) neosnovana, a protiv rješenja Osnovnog suda, broj P 195/05 od 1. juna 2006. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu..

4. U odluci čije se preispitivanje traži Ustavni sud je, između ostalog u tačkama 12. i 13. zaključio slijedeće: «U konkretnom slučaju, osporavano rješenje doneseno je zbog propusta apelanta da pristupi na zakazanu pripremnu raspravu. Apelant smatra da je uredno opravdao svoj izostanak, te da je sud trebalo da zakaže novu raspravu u razdoblju koje je on predložio u 2___________________________________________________________________________svom dopisu, kao jedino moguće razdoblje u kojemu je on, zbog privatnih i službenih obveza, mogao doći na raspravu. Dakle, apelant osporava zakonitost odluke redovitog suda kojom se neuvažava njegovo opravdanje na nedolazak na raspravu kao i njegov prijedlog da se nova zakaže u predlaganom razdoblju. Prema članku 233. Zakona o parničnom postupku («Službeni glasnik Republike Srpske», br. 58/03 i 85/03), na rješenja donesena u prvom stupnju stranka može izjaviti priziv drugostupanjskom sudu, o kojoj mogućnosti je apelant i poučen u osporavanom rješenju. Nadalje, prema članku 236. Zakona o parničnom postupku, u postupku po uloženom prizivu na rješenje odgovarajuće se primjenjuju odredbe koje važe za priziv protiv presude, a prema članku 235. istog zakona drugostupanjski sud može, između ostalog, uvažiti priziv i rješenje preinačiti ili ukinuti, i po potrebi predmet vratiti na ponovni postupak. Prema tome, priziv koji je apelant u ovom slučaju mogao koristiti, a nije, i u njemu osporavati razloge zbog kojih se njegova tužba smatra povučenom, jeste djelotvoran pravni lijek, adekvatan da ispita doneseno rješenje kako u činjeničnom tako i u pravom pogledu. Slijedi da apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće po zakonu».

5. U zahtjevu za preispitivanje navedene odluke Ustavnog suda, apelant, između ostalog, navodi: «1. Nije tačno da nisam iscrpio pravni lijek po zakonu i propisu Bosne i Hercegovine: Dokaz: U rješenju Osnovnog suda u Prijedoru od 1.6.2006. stoji, kao pouka da je protiv negativne odluke dozvoljena žalba u roku od 30 dana kod Okružnog suda u Banja Luci. Tu žalbu sam poslao na Okružni sud, u navedenom roku 18.6.2006. godine. Kopija te žalbe takođe je vama istog dana poslana. Dana 21.7.2006. bio sam u Okružnom sudu u Prijedoru. Tamo mi je rečeno da je gospođa Mazalić-Nović na odmoru, a gospodin direktor/predsjednik suda u Banja Luci na seminaru. U pisarnici (gospođa Drena Levnajić) mi je rekla da je kopija moje žalbe pravoremeno primljena i da će o daljnjem pravnom postupku odlučiti Okružni sud. Odluku Okružnog suda, na moju žalbu, još nisam dobio. Na osnovu toga slijedi da je moja apelacija pravno dopustiva jer je dokazano da još nije iscrpljen pravni lijek prema zakonu BiH.

2. Kako je meni poznato, po pravu jedne pravne evropske države, nedolazak (opravdan ili neopravdan) na poziv suda ne može biti razlog da se tužba smatra povučena, nego sud o tom slučaju donese odluku na osnovu sudskih akata u neprisutnosti pozvane stranke. Iz tog razloga odluka Osnovnog suda od 1.6.2006. godine ne može biti, pravno gledano po Europskoj konvenciji, obavezujuća.».

6. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva, Ustavni sud je pošao od odredaba člana 70. Pravila Ustavnog suda, koje u relevantnom dijelu glase: 3___________________________________________________________________________

Član 70.

1)U slučaju da se otkrije neka činjenica koja je po svojoj prirodi mogla odlučno utjecati na ishod spora i koja, kad je odluka bila donesena, nije bila poznata Ustavnom sudu i nije razumno mogla biti poznata stranci iz člana 15. stav 1. tačka b. ovih pravila, ta stranka može, u roku od šest mjeseci, nakon što je stekla saznanje o toj činjenici, podnijeti zahtjev Ustavnom sudu za preispitivanje te odluke. 2)U zahtjevu iz stava 1. ovog člana treba navesti odluku čije se preispitivanje traži, kao i potrebne podatke koji ukazuju da su ispunjeni uvjeti predviđeni u stavu 1. ovog člana. U prilogu zahtjeva dostavljaju se svi dokazi koji ga potkrepljuju. Zahtjev i dokumenti dostavljaju se Uredu registrara. [...]

6)Kada izvorno vijeće odluči da će preispitati svoju odluku, predmet preispitivanja razmatra se u skladu sa pravilima koja se primjenjuju u redovnom postupku pred Ustavnim sudom [...]

8)Preispitivanje odluke Ustavnog suda nije moguće ako je od njenog donošenja prošlo više od jedne godine.

7. Iz navedenog člana Pravila Ustavnog suda proizilazi da su uvjeti za usvajanje zahtjeva za preispitivanje odluke Ustavnog suda, postojanje činjenica koje su po svojoj prirodi mogle odlučno uticati na ishod spora i koje, kad je odluka bila donesena, nisu bile poznate Ustavnom sudu i nisu razumno mogle biti poznate stranci, te da je zahtjev podnesen najkasnije u roku od šest mjeseci od dana saznanja o tim činjenicama, ali ne kasnije od godinu dana od donošenja odluke čije se preispitivanje zahtjeva.

8. S obzirom da je odluka Ustavnog suda čije se preispitivanje traži donesena 20. septembra 2006. godine, a zahtjev podnesen 1. novembra 2006. godine, Ustavni sud zaključuje da je zahtjev podnesen u roku iz člana 70. st. 1. Pravila Ustavnog suda.

9. Odluke Ustavnog suda, na osnovu člana VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, su konačne i obavezujuće. S obzirom da zahtjev za preispitivanje odluke Ustavnog suda dovodi u pitanje konačni karakter odluke Ustavnog suda, mogućnost preispitivanja tih odluka, prema članu 70. Pravila Ustavnog suda, je izuzetan postupak i mora biti predmet strogog ispitivanja. 4___________________________________________________________________________

10. U postupku preispitivanja konačne odluke Ustavnog suda Ustavni sud je ograničen na ispitivanje o tome da li su prima facie činjenice koje su podnesene takve da bi mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati. S ciljem utvrđivanja da li bi činjenice na kojima se osniva zahtjev za preispitivanje mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati, one se moraju razmatrati u vezi sa odlukom Ustavnog suda čije se preispitivanje traži. U vezi s tim, Ustavni sud ističe da sam zahtjev za preispitivanje nije dovoljan da dovede do zaključka da bi činjenice navedene u zahtjevu mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati. S druge strane, Ustavni sud ne može isključiti mogućnost da bi činjenice koje su u pitanju mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati. Ustavni sud treba da odluči da li činjenice navedene u zahtjevu stvaraju nedoumicu u pogledu zaključaka sadržanih u odluci Ustavnog suda čije se preispitivanje traži

11. U pogledu razmatranja osnovanosti konkretnog zahtjeva za preispitivanje navedene odluke, Ustavni sud konstatuje da iz sadržaja zahtjeva za preispitivanje, u odnosu na sadržaj apelacije, proizilazi da se navodi u zahtjevu za preispitivanje odnose na činjenicu da je apelant 18. juna 2006. godine izjavio žalbu protiv rješenja Osnovnog suda, broj P-195/05 od 1. juna 2006. godine, te da je kopiju navedene žalbe dostavio i Ustavnom sudu.

12. S obzirom da je uvidom u spis predmeta ustanovljeno da je apelant dostavio Ustavnom sudu kopiju predmetne žalbe, ali da na istoj nije bilo otiska prijemnog štambilja koji bi potvrdio prijem žalbe od strane Osnovnog suda, Ustavni sud je dopisom od 4. marta 2008. godine zatražio od Osnovnog suda informaciju da li je apelant, zaista, izjavio žalbu protiv rješenja broj P-195/05 od 1. juna 2006. godine. Osnovni sud je u odgovoru, dostavljenom Ustavnom sudu 17. marta 2008. godine, obavijestio Ustavni sud da je apelant 19. juna 2006. godine izjavio žalbu protiv rješenja broj P-195/05 od 1. juna 2006. godine, koju je Osnovni sud smatrao prijedlogom za povrat u pređašnje stanje zbog propuštenog ročišta. Osnovni sud je, rješenjem broj P-195/05 od 24. oktobra 2006. godine, dozvolio povrat u pređašnje stanje i nastavio postupak u navedenom predmetu.

13. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da činjenica da je apelant izjavio žalbu protiv rješenja Osnovnog suda broj P-195/05 od 1. juna 2006. godine, predstavlja novu činjenicu u smislu člana 70. stav 1. Pravila Ustavnog suda, te da je time ispunjen uvjet za usvajanje zahtjeva za preispitivanje.

14. Na osnovu izloženog, Ustavni sud konstatuje da je zahtjev apelanta za preispitivanje odluke Ustavnog suda, broj AP 2636/05 od 20. septembra 2006. godine, osnovan. 5___________________________________________________________________________

15. Zbog navedenog, a polazeći od odredaba člana 70. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ovog rješenja.

16. Prema članu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica

Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Hatidža Hadžiosmanović

Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti u predmetu AP-2636/05 (S. L.) | Sudska praksa | Aktio