Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-286/07 (V.B.)
Odluka donesena 13. 05. 2008.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović, Krstan Simić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-286/07
Apelacija
Odluka o dopustivosti
13. 05. 2008.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Mato Tadić i Krstan Simić, na sjednici održanoj 13. maja 2008. godine, u predmetu broj AP 286/07, rješavajući apelaciju V.B., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija V.B. podnesena protiv presude Okružnog suda u Trebinju, broj 015-0-Gž-06-000 278 od 10. novembra 2006. godine i presude Osnovnog suda u Trebinju, broj P-
186/05 od 27. aprila 2006. godine, zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. V.B. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Trebinja, kojeg zastupa Rato Runjevac, advokat iz Trebinja, podnio je 15. januara 2007. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Okružnog suda u Trebinju (u daljnjem tekstu: Okružni sud), broj 015-0-Gž-06-000 278 od 10. novembra 2006. godine i presude Osnovnog suda u Trebinju (u daljnjem tekstu: Osnovni sud), broj P-186/05 od 27. aprila 2006. godine.
2. Presudom Osnovnog suda, broj P-186/05 od 27. aprila 2006. godine, koja je potvrđena u žalbenom postupku presudom Okružnog suda, broj 015-0-Gž-06-000 278 od 10. novembra 2006. godine, obavezani su apelant, JMDP «Elektroprivreda RS» Trebinje (u daljnjem tekstu: drugotuženi) i «Krajina Kopaonik» d.d. za osiguranje i reosiguranje Banja Luka (u daljnjem tekstu: trećetuženi) da solidarno isplate Milanu Gnjatu (u daljnjem tekstu: tužitelj) iznos od 1.846,00 KM na ime naknade materijalne štete, sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima parničnog postupka, a tužitelj je odbijen sa dijelom tužbenog zahtjeva preko dosuđenog iznosa, kao neosnovanim.
3. Apelant je 28. decembra 2006. godine izjavio reviziju protiv presude Okružnog suda, broj 015-0-Gž-06-000 278 od 10. novembra 2006. godine, koju je dopunio 29. decembra 2006. godine, i postupak po reviziji je u toku.
4. Apelant se žali da je pobijanim odlukama povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje i pravo na pristup sudu iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelant je zatražio kompenzaciju u iznosu od 10.000,00 KM.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (14) apelacija je preuranjena;»
6. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
7. U konkretnom slučaju, postupak o predmetu apelacije, nakon izjavljene revizije je u toku pred Vrhovnim sudom Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), koji još nije donio odluku o reviziji.
8. Član 237. Zakona o parničnom postupku Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske», br. 58/03 i 85/03) glasi: «Član 237. (1)Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostavljanja prepisa presude. (2)Revizija nije dopuštena ako vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka. (3)Izuzetno, Vrhovni sud Republike Srpske može dozvoliti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.»
9. Prema praksi Ustavnog suda revizija je, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji su apelanti dužni iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Apelanti odlučuju koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanata je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. S obzirom na izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. Zakona o parničnom postupku, prema kojem Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao ovo pitanje. Zbog toga je u konkretnom slučaju, apelacija preuranjena, jer je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, bez obzira na vrstu i razloge te odluke, apelant ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju u kojoj je, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužan na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
10. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. Ustavni sud podsjeća da u skladu sa članom 76. stav 2. Pravila Ustavnog suda može izuzetno dosuditi naknadu nematerijalne štete, ukoliko utvrdi povredu ustavnih prava apelanta. Imajući u vidu da u konkretnom slučaju nije utvrđena povreda apelantovih ustavnih prava, budući da je apelacija preuranjena, apelant nema pravo na naknadu nematerijalne štete u postupku pred Ustavnim sudom.
12. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Hatidža Hadžiosmanović