Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1666/07 (J. F.)

Odluka donesena 13. 05. 2008.

  • Protek roka
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Valerija Galić, Miodrag Simović, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović, Krstan Simić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1666/07

Apelacija

Odluka o dopustivosti

13. 05. 2008.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Mato Tadić i Krstan Simić, na sjednici održanoj 13. maja 2008. godine, u predmetu broj AP 1666/07 rješavajući apelaciju

Jakova Fedešina, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Jakova Fedešina, podnesena protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 070-0-Rev-06-0011112 od 2. marta 2007. godine, rješenja Kantonalnog suda u Zenici, broj 004-0-Gž-06-000275 od 27. marta 2006. godine, i rješenja Općinskog suda u Zenici, broj P-794/05 od 22. novembra 2005. godine, zbog proteka roka za podnošenje apelacije.

OBRAZLOŽENJE

1. Jakov Fedešin (u daljnjem tekstu: apelant) iz Zenice, podnio je 12. juna 2007. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), broj 070-0-Rev-06-

0011112 od 2. marta 2007. godine, rješenja Kantonalnog suda u Zenici (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud), broj 004-0-Gž-06-000275 od 27. marta 2006. godine, i rješenja Općinskog suda u Zenici (u daljnjem tekstu: Općinski sud), broj P-794/05 od 22. novembra 2005. godine.

2. Rješavajući po tužbi E.B. (u daljnjem tekstu: tužitelj) radi smetanja posjeda, Općinski sud donio je rješenje, broj P-794/05 od 22. novembra 2005. godine, kojim je utvrdio da je apelant smetao tužitelja u zadnjem mirnom posjedu na način da je na zajedničkoj kapiji pristupnog puta koji vodi do parcele stranaka stavio dva katanca i prokopao kanala dužine 4 metra i dubine 1 metar, i tužitelju onemogućio prolazak putem vozilom do njegove parcele, te je apelantu naloženo da u roku od petnaest dana uspostavi prijašnje stanje, na način da skine katanac, zatrpa kanal, i omogući tužitelju nesmetan prolaz pristupnim putem vozilom.

3. Protiv rješenja Općinskog suda, broj P-794/05 od 22. novembra 2005. godine, apelant je blagovremeno izjavio žalbu, ali je Kantonalni sud istu odbio kao neosnovanu rješenjem, broj 004-0-

Gž-06-000275 od 27. marta 2006. godine, sa obrazloženjem da je prvostepeni sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje i na isto pravilno primijenio odredbe Zakona o vlasničko-pravnim odnosima.

4. Odlučujući o reviziji apelanta Vrhovni sud je donio rješenje, broj 070-0-Rev-06-0011112 od 2. marta 2007. godine, kojim je reviziju odbacio kao nedozvoljenu. Vrhovni sud je obrazložio da je odredbom člana 426. stav 4. Zakona o parničnom postupku («Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine», br. 53/03, 73/05 i 19/06) propisano da protiv rješenja donesenih u parnici zbog smetanja posjeda revizija nije dopuštena.

5. Apelant se žali da mu je osporenim odlukama povrijeđeni pravo na pravično suđenje, iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»

Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (4) protekao je rok za podnošenje apelacije;»

7. Pravilo iscrpljivanja pravnih lijekova zahtijeva da apelant dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na posljednji pravni lijek, koji je efektivan i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom tako i u pravnom pogledu. Pri tome, apelant odlučuje da li će koristiti pravni lijek, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 16. stavom 1. Pravila Ustavnog suda (vidi Ustavni sud, odluka broj AP 106/04 od 18. januara 2005. godine i AP 1046/06 od 8. novembra 2007. godine).

8. U konkretnom slučaju revizija je bila neefektivan pravni lijek, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, iz čega slijedi da je konačna odluka u ovom predmetu, u smislu ranije iznesenog stava, rješenje Kantonalnog suda, broj 004-0-Gž-06-000275 od 27. marta 2006. godine.

9. Ustavni sud nije smatrao potrebnim utvrđivati tačan datum kada je apelantu dostavljeno rješenje Kantonalnog suda, s obzirom da je Vrhovni sud rješenjem, broj 070-0-Rev-06-0011112 od 2. marta 2007. godine, reviziju apelanta odbacio kao nedozvoljenu. Apelant je, dakle, rješenje Kantonalnog suda primio prije tog datuma. Kako je apelacija Ustavnom sudu podnesena 12. juna 2007. godine, proizilazi da je podnesena nakon što je protekao rok za podnošenje apelacije predviđen članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. U skladu sa navedenim, Ustavni sud zaključuje da je apelacija podnesena neblagovremeno, odnosno nakon proteka roka od 60 dana od dana kada je apelant primio osporeno rješenje Kantonalnog suda.

10. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant podnese apelaciju nakon proteka roka za podnošenje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

11. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica

Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Hatidža Hadžiosmanović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1666/07 (J. F.) | Sudska praksa | Aktio