Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-833/07 (M. D.)
Odluka donesena 12. 06. 2008.
- Protek roka
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Hatidža Hadžiosmanović, Krstan Simić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-833/07
Apelacija
Odluka o dopustivosti
12. 06. 2008.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije, Seada Palavrić i Krstan Simić, na sjednici održanoj 12. juna 2008. godine, u predmetu broj AP 833/07, rješavajući apelaciju Mirsada Delalića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Mirsada Delalića, podnesena protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Herecgovine, broj 070-0-Rev-06-000126 od 28. decembra 2006. godine i presude Kantonalnog suda novi Travnik, broj Gž-749/04 od 31. oktobra 2005. godine, zbog proteka roka za podnošenje apelacije.
OBRAZLOŽENJE
1. Mirsad Delalić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Travnika, podnio je 15. marta 2007. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Herecgovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), broj 070-0-Rev-06-
000126 od 28. decembra 2006. godine i presude Kantonalnog suda Novi Travnik (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud), broj Gž-749/04 od 31. oktobra 2005. godine.
2. Općinski sud Travnik (u daljnjem tekstu: Općinski sud) je donio presudu, broj P-
367/04 od 22. aprila 2004. godine, kojom je utvrđeno da je apelant vlasnik dvosobnog stana u naselju Dolac na/L u Travniku sa dijelom 1/1, po osnovu ugovra o doživotnom izdržavanju, broj R-5/96 od 16. januara 1996. godine, što je Asim Safić (u daljnjem tekstu: tuženi) dužan priznati i trpiti da se apelant na osnovu presude uknjiži kao vlasnik sa dijelom 1/1, te je tuženi obavezan da apelantu naknadi troškove postupka u iznosu od 315,00 KM.
3. Rješavajući po žalbi tuženog Kantonalni sud je donio presudu, broj Gž-749/04 od 31. oktobra 2005. godine, kojom je preinačena presuda Općinskog suda, broj P-367/04 od 22. aprila 2004. godine, tako da je tužbeni zahtjev apelanta u cjelosti odbijen kao neosnovan.
4. Nezadovoljan drugostepenom presudom, apelant je izjavio reviziju Vrhovnom sudu, koji je rješenjem, broj 070-0-Rev-06-000126 od 28. decembra 2006. godine, reviziju odbacio kao nedopuštenu. Vrhovni sud je obrazložio da vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude iznosi 9.850,00 KM, koliko je označena vrijednost spora u konkretnoj pravnoj stvari, a budući da navedeni iznos ne prelazi 10.000 KM, u smislu člana 237. stav 2. Zakona o parničnom postupku(u daljnjem tekstu: ZPP) revizija nije dozvoljena. Sud je utvrdio da u konkretnom slučaju ne postoje niti razlozi za primjenu člana 237. stava 3. ZPP iz kojih razloga je shodno odredbama člana 247. stav 1. ZPP, reviziju apelanta odbacio kao nedopuštenu.
5. Apelant smatra da mu je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1uz Evropsku konvenciju.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (4) protekao je rok za podnošenje apelacije;»
7. Pravilo iscrpljivanja pravnih lijekova zahtijeva da apelant dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je efektivan i adekvatan da ispita nižestepenu odluku, kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome, apelant odlučuje da li će koristiti pravni lijek, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda (vidi odluke Ustavnog suda, br. AP-283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP-106/04 od 18. januara 2005. godine).
8. Iz navoda apelacije i priloženih dokumenata proističe da je apelant protiv osporene presude Kantonalnog suda izjavio reviziju, ali je ona rješenjem Vrhovnog suda, broj 070-0-Rev-06-
000126 28. decembra 2006. godine, odbačena kao nedopuštena. Ustavni sud konstatuje da je revizija u ovom slučaju neefektivan pravni lijek u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Stoga, proizlazi da je konačna odluka u predmetnom slučaju presuda Kantonalnog suda, broj Gž-749/04 od 31. oktobra 2005. godine.
9. S obzirom na to da je zastupniku apelanta 16. novembra 2005. godine uručena presuda Kantonalnog suda, broj Gž-749/04 od 31. oktobra 2005. godine, a apelacija je Ustavnom sudu podnesena 15. marta 2007. godine, proizlazi da je podnesena nakon što je protekao rok za podnošenje apelacije predviđen članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. U skladu sa navedenim, Ustavni sud je zaključio da je apelacija podnesena neblagovremeno, odnosno nakon proteka roka od 60 dana od dana kada je apelant primio osporenu presudu.
10. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant podnese apelaciju nakon proteka roka za podnošenje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Hatidža Hadžiosmanović