Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2966/07 (E. Š.)

Odluka donesena 12. 06. 2008.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Hatidža Hadžiosmanović, Krstan Simić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2966/07

Apelacija

Odluka o dopustivosti

12. 06. 2008.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije, Seada Palavrić i Krstan Simić, na sjednici održanoj 12. juna 2008. godine,, u predmetu broj AP-2966/07, rješavajući apelaciju Envera Šutkovića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Envera Šutkovića, podnesena protiv rješenja Osnovnog suda u Bijeljini broj 080-0-K-07-

000 235 od 19. oktobra 2007. godine, zbog toga što je ratione materiaeinkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Enver Šutković (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bijeljine, podnio je, 3. novembra 2007. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Osnovnog suda u Bijeljini (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 080-0-K-07-000 235 od 19. oktobra 2007. godine.

2. Osnovni sud je u krivičnom predmetu protiv apelanta kao optuženog zbog krivičnog djela poslovne prevare iz člana 265. stav 2. Krivičnog zakona Republike Srpske (u daljnjem tekstu: KZRS), u sticaju sa krivičnim djelom prevare iz člana 239. stav 1. KZRS, postupajući po članu 30. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Zakon o krivičnom postupku), donio rješenje broj 080-0-K-07-000 235 od 19. oktobra 2007. godine, kojim su spojeni krivični postupci koji se vode kod Osnovnog suda protiv apelanta kao optuženog u krivičnim predmetima broj 080-0-K-07-000 235 i broj 080-0-K-06-000 611, i kojim je određeno da će se u navedenim predmetima sprovesti jedinstven postupak i donijeti jedna presuda pod brojem 080-0-K-07-000 235. Takođe, predmetnim rješenjem je odbijen apelantov prijedlog za spajanje krivičnih predmeta broj K-

236/05 i K-327/05.

3. Osnovni sud je utvrdio da se protiv apelanta u predmetima broj 080-0-K-07-000 235 i 080-0-K-06-000 611 vode odvojeni postupci zbog krivičnog djela prevare u sticaju sa krivičnim djelom poslovne prevare, kao i da je taj sud nadležan za sprovođenje jedinstvenog postupka, pa je na osnovu člana 30, st. 7. i 8. Zakona o krivičnom postupku, a iz razloga cjelishodnosti i ekonomičnosti vođenja postupka, odlučio kao kao u dispozitvu rješenja. Nadalje, Osnovni sud je odbio prijedlog za spajanje krivičnih postupaka koji se vode protiv apelanta u predmetima broj K-236/05 i K-327/05, iz razloga što su ti postupci već započeti i nalaze se u radu kod drugog sudije, te što bi spajanje svih pomenutih predmeta dovelo do obimnosti dokaznog postupka i otežanog rada u tim predmetima. Takođe, Osnovni sud je istakao da će apelant, nakon završetka svih krivičnih predmeta, moći tražiti objedinjavanje istih i izricanja jedinstvene kazne, ukoliko u tim predmetima bude osuđen.

4. Apelant navodi kako su razlozi za odbijanje njegovog prijedloga za spajanje postupaka, koji su navedeni u osporenom rješenju, neopravdani i nezakoniti, te smatra da je tim rješenjem povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i predlaže da se ist poništi.

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»

Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi: «Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;»

6. Ustavni sud zapaža da je pobijano rješenje doneseno u akcesornom postupku u okviru krivičnog postupka, u kojem je sud ispitivao da li postoje zakonski uslovi za spajanje gore navedenih krivičnih predmeta koji se vode protiv apelanta. U tome postupku, Osnovni sud je osporenim rješenjem odbio prijedlog apelanta za spajanje krivičnih predmeta iz razloga cjelishodnosti i ekonomičnosti postupka.

7. Ustavni sud se, pri ocjeni da li je predmetni postupak obuhvaćen garancijama člana 6. stav 1. Evropske konvencije, poziva na praksu Evropskog suda za ljudska prava, koji smatra da je odgovor na ovo pitanje, sadržan u odgovoru na pitanje: «da li je posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza» (vidi odluke Evropskog suda za ljudska prava Tre Traktorer Aktiebolag od 17. jula 1989. godine stav 41; kao i H v. France od 24. oktobra 1989. godine stav 47.) Dakle, ukoliko je posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza, odnosno osnovanosti krivične optužbe protiv apelanta, član 6. stav 1. Evropske konvencije se smatra primjenljivim, a ukoliko predmetna procedura nije odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza,odnosno osnovanosti krivične optužbe protiv apelanta, član 6. stav 1. Evropske konvencije se smatra neprimjenljivim.

8. Imajući u vidu navedenu praksu Evropskog suda za ljudska prava koju Ustavni sud podržava, u konkretnom slučaju Ustavni sud mora da ispita da li je ishod ili «posljedica» predmetnog postupka («procedure»), u kojem je odlučivano o prijedlogu apelanta za spajanje krivičnih postupaka, bila odlučujuća za utvrđivanje njegovih građanskih prava i obaveza, odnosno osnovanosti krivične optužbe protiv apelanta.

9. U vezi sa tim, Ustavni sud smatra da se u akcesornom postupku koji se, u okviru krivičnog postupka, odnosi na utvrđenje ispunjenosti uslova za spajanje krivičnih postupaka ne utvrđuju građanska prava i obaveze, niti se odlučuje o osnovanosti krivične optužbe protiv apelanta. Navedeni stav, Ustavni sud temelji na činjenici da se u proceduri povodom prijedloga za spajanja postupaka odlučuje se da li su ispunjeni zakonski uslovi za spajanje postupaka. Stoga, ishod takve procedure ne može biti odlučujući za utvrđivanje građanskih prava i obaveza, niti za odlučivanje o osnovanosti krivične optužbe protiv apelanta..

10. Na osnovu navedenog, Ustavni sud zaključuje, da postupak po prijedlogu apelanta za spajanje krivičnog postupka nije obuhvaćen garancijama iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

11. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

12. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica

Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Hatidža Hadžiosmanović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2966/07 (E. Š.) | Sudska praksa | Aktio