Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-219/08 (M. K.)

Odluka donesena 12. 06. 2008.

  • Apelacija preuranjena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Hatidža Hadžiosmanović, Krstan Simić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-219/08

Apelacija

Odluka o dopustivosti

12. 06. 2008.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije, Seada Palavrić i Krstan Simić, na sjednici održanoj 12. juna 2008. godine, u predmetu broj AP-219/08, rješavajući apelaciju Milenka Kobasa, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Milenka Kobasa, podnesena protiv presude Okružnog suda u Banjoj Luci broj 011-0-Ž-

06-000 444 od 13. novembra 2007. godine i presude Osnovnog suda u Prijedoru broj RS-20/05 od 24. aprila 2006. godine, zato što je preuranjena.

OBRAZLOŽENJE

1. Milenko Kobas (u daljnjem tekstu: apelant) iz Omarske, koga zastupa Milena Kobas, iz Banje Luke, podnio je 10. januara 2008. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Okružnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 011-0-Ž-06-000 444 od 13. novembra 2007. godine i presude Osnovnog suda u Prijedoru (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj RS-20/05 od 24. aprila 2006. godine.

2. Stavom 1. presude Osnovnog suda broj RS-20/05 od 24. aprila 2006. godine djelimično je usvojen precizirani tužbeni zahtjev apelanta i obavezan je tuženi DOO Novi Rudnici „Ljubija“ Prijedor (u daljnjem tekstu: tuženi) da apelantu nadoknadi štetu na ime neisplaćenih zarada za period i u novčanim iznosima bliže određenim u dispozitivu presude, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, te da na te iznose izvrši uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao da mu isplati iznos od 2.384,39 KM na ime razlike otpremnine, sa zakonskom zateznom kamatom i iznos od 50 KM na ime naknade za dan rudara. Stavom 2. je odbijen kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva apelanta kojim je tražio isplatu naknade na ime regresa, ogreva i zimnice, te boračkog dodatka za period od 16. avgusta 2004. godine do 28. februara 2005. godine, dok je stavom 3. odbijen dio tužbenog zahtjeva za sva potraživanja za period od 10. februara 2004. godine do 16. avgusta 2004. godine, zbog nedostatka pasivne legitimacije. Stavom 4. presude, odbačen je kao neblagovremen dio tužbenog zahtjeva apelanta za isplatu plata, regresa, ogreva, zimnice i boračkog dodatka za period od 1. januara 1994. godine od 10. februara 2004. godine, stavom 5. je odbijen tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na poništenje otakza ugovora o radu tuženog broj 81/72/04 od 29. oktobra 2004. godine i rješenja o prestanku radnog odnosa broj 81-128a/05 od 11. januara 2005. godine i obavezu tuženog da apelanta vrati na rad, dok je stavom 6. odbijen apelantov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka.

3. Presudom Okružnog suda broj 011-0-Ž-06-000 444 od 13. novembra 2007. godine, djelimično je uvažena žalba apelanta protiv presude Osnovnog suda broj RS-20/05 od 24. aprila 2006. godine, te je prvostepena presuda ukinuta u stavovima 5. i 6. i predmet je u tom dijelu vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje, dok je u dijelu stava 2. i 4. koji se odnosi na borački dodatak tužba odbačena. Nadalje, presudom Okružnog suda žalba tuženog je djelimično uvažena i prvostepena presuda ukinuta u dijelu stava 1, koji se odnosi na obavezu tuženog da apelantu na ime razlike otpremnine isplati iznos od 2.384,39 KM, sa zakonskom zateznom kamatom i predmet je u tom dijelu vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje, dok je u preostalom dosuđujućem dijelu žalba tužene odbijena i pobijana presuda potvrđena. Takođe, presudom Okružnog suda određeno je da se u preostalom dijelu stava 1, te u dijelu stava 2. u stavu 3. i dijelu stava 4. žalba apelanta odbija i prvostepena presuda potvrđuje.

4. Prema stanju spisa, apelant je protiv presude Okružnog suda broj 011-0-Ž-06-000 444 od 13. novembra 2007. godine izjavio reviziju i postupak po reviziji je u toku.

5. Apelant se žali da su osporenim odlukama povrijeđena njegova prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), člana 13, 14, i 17. Evropske konvencije i člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»

Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (14) apelacija je preuranjena;»

7. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.

8. Ustavni sud primjećuje da je presudom Okružnog suda broj 011-0-Ž-06-000 444 od 13. novembra 2007. godine, prvostepena presuda u jednom dijelu potvrđena, dok je u preostalom dijelu ukinuta i predmet je vraćen prvostepenom sudu na ponovni postupak.

9. S obzirom da je postupak o predmetu apelacije u jednom dijelu u toku pred prvostepenim sudom, Ustavni sud zaključuje da je predmetna apelacija u tom dijelu preuranjena.

10. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je postupak o predmetu apelacije u drugom dijelu u toku pred Vrhovnim sudom Republike Srpske, koji još nije donio odluku o reviziji.

11. U vezi sa tim, Ustavni sud podsjeća da član 237. Zakona o parničnom postupku («Službeni glasnik Republike Srpske», br. 58/03, 85/03, 74/05 i 63/07,) glasi: «Član 237. (1)Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravosnažne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostavljanja prepisa presude. (2)Revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravosnažne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka. (3)Izuzetno, Vrhovni sud Republika Srpske može dozvoliti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.»

12. Prema praksi Ustavnog suda revizija je, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji je apelant dužan iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Apelant odlučuje koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanta je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. Obzirom na izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. Zakona o parničnom postupku, prema kojem Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao ovo pitanje. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da je, u konkretnom slučaju, apelacija i u tom dijelu preuranjena, jer je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, bez obzira na vrstu i razloge te odluke, apelant ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju u kojoj je, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužan na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.

13. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

14. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica

Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Hatidža Hadžiosmanović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-219/08 (M. K.) | Sudska praksa | Aktio