Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-659/07 (D. L.)
Odluka donesena 12. 06. 2008.
- Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Hatidža Hadžiosmanović, Krstan Simić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-659/07
Apelacija
Odluka o dopustivosti
12. 06. 2008.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije, Seada Palavrić i Krstan Simić, na sjednici održanoj 12. juna 2008. godine, u predmetu broj AP 659/07, rješavajući apelaciju Danice Lazarević, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Danice Lazarević podnesena protiv Rješenja Apelacionog suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, broj 097-0-Rev-06-000006 od 27. novembra 2006. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.
OBRAZLOŽENJE
1. Danica Lazarević (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, koju zastupa Miodrag Zeljić, advokat iz Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, podnijela je 16. februara 2007. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Apelacionog suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Apelacioni sud), broj 097-0-Rev-06-000006 od 27. novembra 2006. godine.
2. Presudom Osnovnog suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Osnovni sud), broj P-311/01-I-4 od 17. decembra 2004. godine, utvrđeno je da tužiocu-protivtužiocu Bati Vlašić (u daljnjem tekstu: tužitelj-protutuženi) po osnovu Ugovora o doživotnom izdržavanju, broj R-428/91 od 18. jula 1991. godine, pripada pravo svojine u dijelu 1/1, na nekretninama pobliže opisanim u stavu I izreke predmetne presude. Stavom II izreke presude apelantica i J.S. su kao tužene, dužne tužiocu-protivtužiocu priznati pravo svojine i predati mu u posjed predmetne nekretnine, a sve u roku od 15 dana od pravosnažnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja. Stavom III i IV izreke predmetne presude su odbačeni protutužbeni zahtjevi apelantice kojima je tražila da se predmetni Ugovor raskine i da joj tužitelj-protutuženi naknadi troškove parničnog postupka u roku od 15 dana od dana dostavljanja presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja. Apelantica je protiv predmetne presude izjavila žalbu Apelacionom sudu.
3. Presudom Apelacionog suda, broj Gž-107/05 od 11. oktobra 2005. godine, odbijena je kao neosnovana žalba apelantice i presuda Osnovnog suda, broj P-311/01-I-4 od 17. decembra 2004. godine, u dijelu u kojem je tužbeni zahtjev u cijelosti usvojen potvrđena (stav I i II izreke prevostepene presude), a povodom iste žalbe prvostepena presuda je preinačena u dijelu u kojem je protivtužbeni zahtjev apelantice odbačen, tako što je apelantica sa protivtužbenim zahtjevom odbijena u cijelosti kao neosnovanim (stav III i stav IV izreke prvostepene presude). Protiv drugostepene presude apelantica je izjavila reviziju Apelacionom sudu.
4. Rješenjem Apelacionog suda, broj 097-0-Rev-06-000006 od 27. novembra 2006. godine, revizija je odbačena kao nebalgovremena. Apelacioni sud je obrazlažući osporeno rješenje naveo da je apelantičina punomoćnica presudu Apelacionog suda, broj Gž-107/05 od 11. oktobra 2005. godine, primila 31. oktobra 2005. godine, a da je revizija izjavljena 16. februara 2006. godine. Shodno tom utvrđenju zaključeno je da je revizija izjavljena nakon proteka roka od 30 dana od dana dostave presude kako je propisano članom 309. stav 1. Zakona o parničnom postupku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine", broj 5/00, 1/01, 6/02 i 11/05).
5. Apelantica se žali na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegocvine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (15) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu;»
7. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uvjeta) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda (vidi odluke Ustavnog suda broj AP 283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP 106/04 od 18. januara 2005. godine).
8. U konkretnom slučaju u predmetnom postupku Rješenjem Apelacionog suda, broj 097-0-Rev-06-000006 od 27. novembra 2006. godine, revizija apelantice je odbačena kao neblagovremena primjenom člana 309. stav 1. Zakona o parničnom postupku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
9. Na osnovu navedenog proizilazi da je apelantica propustila da u zakonskom roku od 30 dana izjavi reviziju protiv presude Apelacionog suda, broj Gž-107/05 od 11. oktobra 2005. godine. Samim tim, apelantica je propustila iskoristiti i sve raspoložive pravne lijekove protiv osporene drugostepene presude. U vezi s tim, Ustavni sud je i u ranijim odlukama istakao da pravilo iscrpljivanja pravnih lijekova ima upravo svrhu da omogući sudovima i drugim nadležnim organima da isprave eventualna kršenja prava, pa propuštanje propisanih rokova ili neispunjavanje drugih formalnih uslova koji se zakonom traže, onemogućava redovne sudove da pruže efektivnu zaštitu (vidi, Ustavni sud, odluka AP 583/05 od 15. juna 2005. godine). Također, prema jurisprudenciji Evropskog suda za ljudska prava, sumnja da će ishod postupka biti pozitivan, ne oslobađa apelanta od obaveze da iskoristi dostupne pravne lijekove na zakonom propisan način (vidi Evropski sud za ljudska prava, Van Oosterwijck protiv Belgije, presuda od 6. novembra 1980. godine, Serija A broj 40, stav 37.). Također, Ustavni sud ističe da apelantica ne može propuštanje korištenja zakonom propisanih i dostupnih pravnih lijekova pravdati nepoznavanjem prava, odnosono navodima da «nije svojom krivicom zakasnila sa podnošenjem revizije, jer nije blagovremeno bila obaviještena od strane punomoćnika, odnosno Kancelarije za pravnu pomoć Brčko Distrika Bosne i Hercegovine. S obzirom na navedeno, a pošto nije ispunjen uvjet iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih prema zakonu, apelacija se ne može razmatrati.
10. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Hatidža Hadžiosmanović