Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-719/07 (R.O. Zavod za zaštitu djece i omladine Pazarić)
Odluka donesena 14. 07. 2008.
- Postupak upisa u sudski registar
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Krstan Simić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-719/07
Apelacija
Odluka o dopustivosti
14. 07. 2008.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: Valerija Galić, potpredsjednica, Miodrag Simović potpredsjednk i sudije Mato Tadić, Seada Palavrić i Krstan Simić, na sjednici održanoj 14. jula 2008. godine, u predmetu broj AP 719/07, rješavajući apelaciju R.O. Zavod za zaštitu djece i omladine Pazarić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija R.O. Zavod za zaštitu djece i omladine Pazarić podnesena protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 009-0-PŽ-06-000 300 od 11. oktobra 2006.
godine i Rješenja Općinskog suda u Sarajevu, broj UF/I-2234/05 od 16. maja 2006. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. R.O. Zavod za zaštitu djece i omladine Pazarić (u daljnjem tekstu: apelant), koga zastupa Jasminka Hujdurović, advokat iz Sarajeva, podnio je 27. februara 2007. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud), broj 009-0-PŽ-06-000 300 od 11. oktobra 2006. godine i Rješenja Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud), broj UF/I- 2234/05 od 16. maja 2006. godine.
2. Apelant je 18. novembra 2005. godine Općinskom sudu podnio prijavu za promjenu lica ovlašetnog za zastupanje, tako što prestaje ovlaštenje Z.D, kao ranijem licu ovlaštenom za zastupanje, a ovlašćuje se F.N. kao novo lice ovlašteno za zastupanje.
3. Rješenjem Općinskog suda, broj UF/I-2234/05 od 16. maja 2006. godine, odbačena je prijava apelanta za promjenu lica za zastupanje. Obrazlažući osporeno rješenje Općinski sud je naveo da je zaključcima suda od 25. januara i 21. aprila 2006. godine apelantu naloženo da prijavu dopuni tako što će dostaviti saglasnost na imenovanje lica ovlaštenog za zastupanje datu od strane resornog ministarstva, u skladu sa članom 29. Zakona o ustanovama ("Službeni list RbiH", broj 6/92), te da dostavi pravila Zavoda, kao i saglasnost na izmjene pravila datu od strane resornog ministarstva. Kako apelant nije postupio po naprijed navedenim zaključcima, Općinski sud je shodno odredbi člana 32. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar ("Službene novine FBiH", broj 4/00) odbacio prijavu apelanta.
4. Rješavajući o žalbi apelanta protiv rješenja Općinskog suda, broj UF/I-2234/05 od 16. maja 2006. godine, Kantonalni sud je donio rješenje, broj 009-0-PŽ-06-000 300 od 11. oktobra 2006. godine, kojim je žalbu odbio kao neosnovanu i potvrdio prvostepeno rješenje.
5. Apelant se žali na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
«Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.» Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi:
«Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;»
7. Obzirom da apelant smatra da je osporenim rješenjima, kojim je odbačena prijava apelanta za promjenu lica za zastupanje, povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje, koje je garantirano članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud prvo mora utvrditi da li su garancije predviđene navedenim članom uopće primjenjive na apelantov slučaj.
8. U vezi s tim Ustavni sud konstatira da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije garantuju svakome pravo na pravičan postupak kod određivanja građanskih prava i obaveza. Ovo pravo se ne odnosi na sve postupke u kojima je neka osoba strana, nego se ograničava samo na one koji se odnose na građanska prava i obaveze. Pojam građanskih prava i obaveza je autonoman i određuje se na temelju posebnih činjenica u svakom predmetu (vidi Evropski sud za ljudska prava, Ringeisen protiv Austrije, presuda od 16. jula 1971. godine, st. 71. i 94. i Kőnig protiv savezne Republike Njemačke, presuda od 28. juna 1978. godine, stav 88). Ključna stvar kod određivanja da li je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv ili ne je da li je ishod postupka odlučujući za privatna prava i obaveze (vidi Evropski sud za ljudska prava, H. protiv Francuske, presuda od 24. oktobra 1989. godine, stav 47).
9. Ustavni sud dalje podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi u više predmeta (vidi, Ustavni sud, odluka broj AP 146/05 od 20. decembra 2005. godine i broj AP-65/06 od 9. maja 2007. godine), zaključio da se ne može smatrati da se postupak upisa u sudski registar tiče određivanja građanskih prava te je zaključio da je sudski registar-registar podataka i registar isprava, da se postupak upisa u sudski registar vrši po pravilima vanparničnog postupka te da se u takvom postupku ne odlučuje o sticanju ili gubitku prava učesnika zbog čega član 6. Evropske konvencije nije primjenjiv na taj postupak.
10. Ustavni sud smatra da je njegova dosadašnja praksa primjenjiva i na apelantov slučaj. Prema tome, Ustavni sud zaključuje da u postupku po apelantovoj prijavi za promjenu lica ovlaštenog za zastupanje, koji apelant osporava nije odlučivano o njegovim građanskim pravima i obavezama, odnosno da taj postupak nije bio odlučujući za njegova privatna prava i obaveze. Stoga, garancije iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije nisu primjenjive na ovaj postupak, pa je apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
11. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
12. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Potpredsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić