Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3321/07 (B. B., T. B., M. B., S. P., B. S., R. B., M. B. i R. K.)
Odluka donesena 14. 07. 2008.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Krstan Simić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3321/07
Apelacija
Odluka o dopustivosti
14. 07. 2008.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: Valerija Galić, potpredsjednica, Miodrag Simović potpredsjednk i sudije Mato Tadić, Seada Palavrić i Krstan Simić, na sjednici održanoj 14. jula 2008. godine, u predmetu broj AP 3321/07, rješavajući apelaciju Božice Batinić i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Božice Batinić, Tihomira Batinića, Mare Batinić, Save Popare, Bose Stojanović, Rajka Batinića, Milorada Batinića i Radojke Kašiković podnesena protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 070-0-
Gž-07-000 014 od 20. septembra 2007. godine i Rješenja Kantonalnog suda u Mostaru broj 007-0-R-07-000 026 od 25. juna 2007. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Božica Batinić, Tihomir Batinić, Mara Batinić, Savo Popara, Bosa Stojanović, Rajko Batinić, Milorad Batinić i Radojka Kašiković (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Zajednički odvjetnički ured Sesar-Ćurić-Miletić iz Mostara, podnijeli su 6. decembra 2007. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 070-0-Gž-07-000 014 od 20. septembra 2007. godine i Rješenja Kantonlnog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 007-0-R-07-000 026 od 25. juna 2007. godine.
2. Rješenjem Kantonalnog suda broj 007-0-R-07-000 026 od 25. juna 2007. godine odbačen je kao neblagovremen zahtjev apelanata za obnavljanje spisa ovog suda broj Gž. 2054/90 u vanparničnoj pravnoj stvari utvrđivanja pravične naknade za eksproprisane nekretnine predlagača Hidroelektrane na Trebišnjici – OOUR Investiciona izgradnja. U obrazloženju svog rješenja Kantonalni sud je naveo da je odredbama člana 99. stav 4. Pravilnika o organizaciji i načinu unutrašnjeg poslovanja u sudovima Hercegovačko-neretvanskog kantona (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano da se neće pokretati postupak za obnavljanje spisa ako je u pitanju spis za koji je protekao rok do kojeg se po odredbama Pravilnika čuvaju takvi spisi. Nadalje, sud je naveo da bi se prema odredbama člana 117. Pravilnika vanparnični postupak utvrđivanja pravične naknade za eksproprisane nekretnine mogao podvesti pod tačku 9. (svi drugostepeni spisi) za koje je rok čuvanja 5 godina ili tačku 11. (svi ostali spisi) za koje je rok čuvanja 10 godina. S obzirom da je predmet broj Gž. 2054/90 uništen u toku rata, a da su apelanti zahtjev za obnavljanje spisa podnijeli 6. aprila 2007. godine, sud je naveo da su apelanti propustili da u rokovima koji su propisani odredbama člana 117. stav 1. tač. 9. i 11. Pravilnika pokrenu postupak obnove predmetnog spisa, zbog čega je predmetni zahtjev odbačen kao neblagovremen.
3. Vrhovni sud, odlučujući o žalbi apelanata protiv Rješenja Kantonalnog suda broj 007-
0-R-07-000 026 od 25. juna 2007. godine, donio je Rješenje broj 070-0-Gž-07-000 014 od 20. septembra 2007. godine kojim je žalba apelanata odbijena i prvostepeno rješenje potvrđeno.
4. Apelanti smatraju da im je pobijanim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, kojem odgovara član 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine, kojem odgovara član 1. Protokola broj uz Evropsku konvenciju.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi: «Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;»
6. U konkretnom slučaju apelanti se žale na odluke koje su donesene u postupku u kojem su redovni sudovi odlučivali o njihovom zahtjevu za rekonstrukciju spisa Kantonalnog suda broj Gž. 2054/90 koji je uništen tokom rata. Ustavni sud smatra da je potrebno, prije svega, odgovoriti na pitanje da li predmetni postupak uživa zaštitu člana 6. stav 1. Evropske konvencije, odnosno člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine. U vezi s tim, Ustavni sud se poziva na praksu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj je odgovor na pitanje, da li je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv ili ne, sadržan u odgovoru na pitanje: «da li je posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza» (vidi odluke Evropskog suda za ljudska prava Tre Traktorer Aktiebolag od 17. jula 1989. godine stav 41; kao i H v. France od 24. oktobra 1989. godine stav 47.). Imajući u vidu navedenu praksu Evropskog suda za ljudska prava, koju Ustavni sud podržava, Ustavni sud mora da ispita da li je ishod ili «posljedica» predmetnog postupka, bila odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza apelanta.
7. Ustavni sud smatra da se u postupku u kojem su redovni sudovi odlučivali o zahtjevu apelanata za rekonstrukciju predmetnog spisa nije odlučivalo o građanskim pravima i obavezama apelanata u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Naime, u predmetnom postupku redovni sudovi su samo rješavali o procesnim pitanjima koja se tiču ispunjenja uslova za obnavljanje spisa, te stoga ishod takve procedure ne može biti odlučujući za utvrđivanje građanskih prava i obaveza. Takođe, u predmetnom postupku se nije odlučivalo ni o pravu na imovinu apelanata u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Stoga, slijedi da je predmetna apelacija u odnosu na navodne povrede člana 6. stav 1. Evropske konvencije i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
8. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
9. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Potpredsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Valerija Galić