Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2265/08 (N. R.)
Odluka donesena 17. 09. 2008.
- Pokretanje krivičnog postupka protiv trećih lica
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Krstan Simić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2265/08
Apelacija
Odluka o dopustivosti
17. 09. 2008.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Mato Tadić i Krstan Simić, na sjednici održanoj 17. septembra 2008. godine, u predmetu broj AP 2265/08, rješavajući apelaciju Nade Ristić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Nade Ristić podnesena protiv presude Vrhovnog suda Republike Srpske, broj 118-0-Kž-08-000 024 od 13. maja 2008. godine i presude Okružnog suda u Bijeljini, broj 012-0-K-06-000 042 od 7. decembra 2007. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Nada Ristić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Oraovca, općina Zvornik, koju zastupa Miloš Perić, advokat iz Zvornika, podnijela je 21. jula 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), broj 118-0-Kž-08-000 024 od 13. maja 2008. godine i presude Okružnog suda u Bijeljini (u daljnjem tekstu: Okružni sud), broj 012-0-K-06-000 042 od 7. decembra 2007. godine. Zastupnik apelantice je 24. jula 2008. godine dostavio punomoć za zastupanje apelantice pred Ustavnim sudom.
2. Presudom Okružnog suda, broj 012-0-K-06-000 042 od 7. decembra 2007. godine, koja je potvrđena u žalbenom postupku presudom Vrhovnog suda, broj 118-0-Kž-08-000 024 od 13. maja 2008. godine, optuženi Novica Aleksić i Boško Aleksić oslobođeni su od optužbe da su izvršili krivično djelo tjelesne povrede iz člana 155. stav 1. u vezi sa članom 23. Krivičnog zakona Republike Srpske, oštećene apelantica i Kata Ristić su sa imovinskopravnim zahtjevom upućene na parnicu, te je određeno da troškovi krivičnog postupka padaju na teret budžetskih sredstava Okružnog tužilaštva u Bijeljini.
3. Apelantica se žali da joj je pobijanim odlukama povrijeđeno pravo na pravičan postupak iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).
4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi: «Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;»
5. U pogledu navoda apelantice da joj je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud podsjeća da se navedenim odredbama priznaje pravo svakog pojedinca na određenu procesnu zaštitu prilikom utvrđivanja osnovanosti krivične optužbe protiv njega. U konkretnom predmetu, postavlja se pitanje uživa li apelantica zaštitu prava na pravično suđenje u okviru člana 6. stav 1. Evropske konvencije, s obzirom na predmet osporenog postupka i sadržaj apelacije.
6. Okružni sud je pobijanom presudom, broj 012-0-K-06-000 042 od 7. decembra 2007. godine, koja je potvrđena u žalbenom postupku presudom Vrhovnog suda, broj 118-0-Kž-08-000 024 od 13. maja 2008. godine, oslobodio optužene od optužbe, dok je apelantica, zajedno sa drugom oštećenom, upućena sa imovinskopravnim zahtjevom na parnicu.
7. Član 6. Evropske konvencije, garantuje pravičan postupak prilikom «utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv» nekog lica. Ako se ne radi o utvrđivanju građanskog prava apelanta, nego samo o pravu da se krivično gone treća lica, radi njihovog kažnjavanja za određeno krivično djelo, član 6. Evropske konvencije se, u principu, ne primjenjuje (vidi odluku o dopustivosti bivše Evropske komisije za ljudska prava, Helmers protiv Švedske, od 9. maja 1989. godine, aplikacija broj 11826/85). S druge strane, u krivičnim postupcima, član 6. Evropske konvencije nudi pravo na zaštitu samo nekome protiv koga se «utvrđuje [...] osnovanost bilo kakve krivične optužbe». Naime, samo takvo lice može se smatrati «žrtvom» u smislu člana 6. Evropske konvencije. Prema tome, obrnuto tumačenje člana 6. Evropske konvencije, prema kojem bi se pravo na pravičan postupak garantovalo i nekome ko traži utvrđivanje osnovanosti krivične optužbe protiv drugog lica, prevazilazilo bi okvire tumačenja člana 6. Evropske konvencije (vidi, Ustavni sud, odluka broj AP-19/02 od 17. marta 2004. godine).
8. Iz ovoga proizilazi da Ustavni sud nema nadležnost da ispituje navodne povrede člana 6. Evropske konvencije u postupku u kojem se apelantica ne žali na sudsku odluku o njenoj krivici, već je apelantica nezadovoljna odlukom suda kojom se pravosnažno okončao krivični postupak protiv drugih osoba. Stoga, slijedi da je apelacija u odnosu na navodne povrede člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije inkompatibilni ratione materie sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
9. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Seada Palavrić