Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-579/08 (V. G., M. G., Staka Gudelj udata Ratković)

Odluka donesena 14. 10. 2008.

  • Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-579/08

Apelacija

Odluka o dopustivosti

14. 10. 2008.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 14. oktobra 2008. godine, u predmetu broj AP 579/08, rješavajući apelaciju Vlade Gudelja i dr., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05 i 64/08), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Vlade Gudelja, Mirka Gudelja, Stake Gudelj udate Ratković, Danice Gudelj udate Vujadinović, Zore Gudelj udate Radović, Ljubice Gudelj udate Nastić, Željka Gudelja, Dragana Gudelja, Željke Gudelj, Dobrivoja Grahovca i Mire Grahovac, podnesena protiv rješenja Okružnog suda u Trebinju, broj 015-0-Gž-07-000 367 od 22. januara 2008. godine i rješenja Osnovnog suda u Trebinju, Odjeljenje Nevesinje, broj P.158/03 od 2. maja 2007. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.

OBRAZLOŽENJE

1. Vlado Gudelj, Mirko Gudelj, Staka Gudelj udata Ratković, Danica Gudelj udata Vujadinović, Zora Gudelj udata Radović, Ljubica Gudelj udata Nastić, Željko Gudelj, Dragan Gudelj, Željka Gudelj, Dobrivoje Grahovac i Mira Grahovac (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Nevesinja, koje zastupa Branko Simović, advokat iz Podgorice, podnijeli su 18. februara 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Okružnog suda u Trebinju (u daljnjem tekstu: Okružni sud), broj 015-0-Gž-07-000 367 od 22. januara 2008. godine i rješenja Osnovnog suda u Trebinju, Odjeljenje Nevesinje (u daljnjem tekstu: Osnovni sud), broj P.158/03 od 2. maja 2007. godine.

2. Odlučujući po zahtjevu apelanata za obnovu spisa i vođenje postupka do okončanja u predmetu apelanata protiv tuženog JP Šume RS AD «Sokolac» Šumsko gazdinstvo «Botin» Nevesinje (u daljnjem tekstu: tuženi) radi naknade štete, Osnovni sud je donio rješenje, broj P.158/03 od 2. maja 2007. godine kojim se oglasio nenadležnim za odlučivanje u predmetu apelanata evidentiranim pod br. 158/03. Stavom drugim izreke rješenja je odlučeno da će se spis nakon pravosnažnosti rješenja dostaviti Općinskom sudu u Mostaru. U obrazloženju rješenja je navedeno, da je Općinski sudu u Mostaru pismenim podneskom, broj Su.632/05 od 25. marta 2005. godine obavijestio Osnovni sud da je traženi spis zajedno sa ostalom dokumentacijom izgorio u požaru nastalom uslijed ratnih dejstava početkom 1992. godine. Dalje se u obrazloženju navodi, da je u predmetu apelanata o njihovom tužbenom zahtjevu odlučio Osnovni sud u Mostaru presudom, broj P.693/81 od 6. maja 1987. godine, a koja je po žalbi apelanata djelimično ukinuta i vraćena istom sudu na ponovno suđenje u ukinutom dijelu, pa je sud u skladu sa članom 67. stav 2. tačka 1. Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP) odlučio kao u dispozitivu rješenja.

3. Okružni sud, odlučujući o žalbi apelanata izjavljenoj protiv rješenja Osnovnog suda, broj P.158/03 od 2. maja 2007. godine, donio je rješenje, broj 015-0-Gž-07-000 367 od 22. januara 2008. godine, kojim je preinačio stav drugi pobijanog rješenja na način da je odbacio tužbu i ukinuo sve sprovedene radnje u prvostepenom postupku, dok je stav prvi izreke pobijanog rješenja ostao neizmjenjen. U obrazloženju rješenja je navedeno, da je prvostepeni sud donio pravilnu odluku kada se oglasio nenadležnim za odlučivanje po zahtjevu apelanata, obzirom da prema stanju spisa proizilazi da je spis čija se obnova traži registrovan u Osnovnom sudu u Mostaru, da je po tužbi donesena presuda, a okončan je i žalbeni postupak pred Višim sudom u Mostaru. Okružni sud dalje navodi, da se uništeni ili oštećeni spis obnavlja u skladu sa pravilnikom o unutrašnjem sudskom poslovanju i obnavlja ga sud kod koga je registrovan takav spis. S obzirom da za postupanje po zahtjevu apelanata, koji ima i elemente tužbe, nije nadležan sud u Republici Srpskoj, prvostepeni sud je bio dužan taj podnesak odnosno tužbu odbaciti u skladu sa odredbom člana 16. stav 3. ZPP bez obaveze da spis predmeta dostavi nadležnom sudu jer isti nije u Republici Srpskoj. Vezano za žalbene navode apelanata u kojima su se pozvali na odredbe člana 28. stav 1. i člana 32. stav 1. ZPP, kojim je određena opšta mjesna nadležnost suda i propisana nadležnost u sporovima za naknadu štete, Okružni sud navodi da isti nisu od značaja jer se u konkretnom slučaju radi o obnavljanju sudskog spisa uništenog tokom rata, te da se pitanje nadležnosti suda (mjesna nadležnost) u skladu sa odredbama ZPP koji je sada na snazi može postaviti tek nakon što spis obnovi sud kod koga se nalazio, odnosno kod koga je formiran spis po tužbi.

4. Apelanti navode da je osporenim odlukama povrijeđeno njihovo pravo na pravični postupak iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»

Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (15) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu;»

6. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uvjeta) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda (vidi odluke Ustavnog suda broj AP 283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP 106/04 od 18. januara 2005. godine).

7. U konkretnom slučaju redovni sudovi su se oglasili mjesno nenadležnim za postupanje po zahtjevu (tužbi) apelanata, odbacili su tužbu i ukinuli sve provedene radnje u skladu sa članom 16. stav 3. ZPP, navodeći da se uništeni ili oštećeni spis obnavlja u skladu sa pravilnikom o unutrašnjem sudskom poslovanju i obnavlja ga sud kod koga je registrovan takav spis. Ustavni sud konstatuje da je odredbom člana 16. stav 3. ZPP propisano, da kada sud u toku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud u Republici Srpskoj, po službenoj dužnosti oglasiće se nenadležnim, ukinuće provedene radnje u postupku i odbaciće tužbu. S obzirom da su se apelanti radi zaštite svojih prava obratili nenadležnom sudu, Ustavni sud smatra da apelanti nisu koristili djelotvoran pravni lijek, u smislu principa iscrpljivanja pravnih lijekova, te da samim tim nisu došli do konačne odluke koja bi mogla biti predmet apelacionog ispitivanja od strane Ustavnog suda. Prema tome, pošto nije ispunjen uslov iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih prema zakonu, apelacija se ne može razmatrati.

8. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

9. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica

Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Seada Palavrić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-579/08 (V. G., M. G., Staka Gudelj udata… | Sudska praksa | Aktio