Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2480/06 (M.J.)

Odluka donesena 14. 10. 2008.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2480/06

Apelacija

Odluka o dopustivosti

14. 10. 2008.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 14. oktobra 2008. godine, u predmetu broj AP 2480/06, rješavajući apelaciju M. J., na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16 stav 4 tačka 9 i člana 59 stav 2 alineja 1 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05 i 64/08), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija M. J. podnesena protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj U-1129/03 od 14. juna 2006. godine i Rješenja Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske broj 6-01-3202/03 od 29. avgusta 2003. godine zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. M. J. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Srpca podnio je 19. avgusta 2006. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj U-1129/03 od 14. juna 2006. godine i Rješenja Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) broj 6-01-3202/03 od 29. avgusta 2003. godine.

2. Rješenjem Ministarstva broj 6-01-3202/03 od 29. avgusta 2003. godine apelant je razriješen dužnosti direktora Osnovne škole «Jovan Jovanović Zmaj» Srbac. Određeno je da Rješenje stupa na snagu danom donošenja. U obrazloženju svog rješenja Ministarstvo je navelo da je, na osnovu zapisnika Republičke prosvjetne inspekcije broj 6-08-2199/03 i broj 02-2/104 od 13. juna 2003. godine, utvrđeno da su učenici II/2 odjeljenja prestali da pohađaju nastavu 4. juna 2003. godine, te da su nakon toga ocijenjeni i da su im ocjene zaključene iako nije realizovan propisan broj časova. Ministarstvo je navelo da su na taj način prekršene odredbe člana 26 stav 5 Zakona o osnovnoj školi («Službeni glasnik Republike Srpske» broj 4/93), jer je škola odstupila od školskog kalendara bez ministrovog odobrenja. Ministarstvo je, dalje, navelo da je škola, na intervenciju prosvjetnog inspektora, donijela godišnji program rada 13. decembra 2002. godine iako je, prema članu 22 Zakona o osnovnim školama, bila dužna da program donese do 30. septembra 2002. godine. Dalje, navedeno je da je pregledom razrednih knjiga ustanovljeno da se one vode neuredno, jer u pojedinim knjigama nedostaju matični brojevi učenika, nisu upisani sadržaji nekih nastavnih predmeta u posljednjim sedmicama, nedostaju zapisnici sa sjednica nastavničkog vijeća, čime su prekršeni čl. 126 i 127 Zakona o osnovnim školama. Takođe, navedeno je da je prekršen član 65 stav 3 istog zakona, jer radnici škole nisu ljekarski pregledani do početka nastave. S obzirom na to da je članom 113 Zakona o osnovnoj školi propisano da je direktor odgovoran za zakonitost rada škole, Ministarstvo je odlučilo kao u dispozitivu Rješenja.

3. Protiv Rješenja Ministarstva broj 6-01-3202/03 od 29. avgusta 2003. godine apelant je podnio tužbu Vrhovnom sudu, koji je Presudom broj U-1129/03 od 14. juna 2006. godine odbio apelantovu tužbu kao neosnovanu. U obrazloženju svoje presude Vrhovni sud je naveo da je Ministarstvo u postupku koji je prethodio donošenju osporenog akta pravilno i potpuno utvrdilo činjenično stanje i na njega pravilno primijenilo materijalno pravo.

4. Apelant smatra da su mu osporenim odlukama povrijeđena prava zaštićena Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima i Međunarodnim paktom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, odnosno da mu je povrijeđeno pravo na rad. Takođe, apelant smatra da mu je povrijeđeno i pravo na imovinu.

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16 stav 4 tačka 9 Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kog suda u Bosni i Hercegovini.

Član 16 stav 4 tačka 9 Pravila Ustavnog suda glasi:

Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

6. Apelant se žali da mu je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na rad i pravo na imovinu.

7. U vezi sa povredom prava na rad, Ustavni sud zapaža da pravo na rad nije zagarantovano Ustavom Bosne i Hercegovine, niti Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), koja se, prema članu II/2 Ustava Bosne i Hercegovine, direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini. Međutim, u Aneksu I tačka 8 Ustava Bosne i Hercegovine - Dodatni sporazumi o ljudskim pravima koji će se primjenjivati u Bosni i Hercegovini, između ostalog, naveden je i Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1996). Ovim paktom je u čl. 6 i 7 zagarantovano pravo na rad i pravo na uživanje povoljnih uslova rada. Uživanje ovog prava je garantovano članom II/4 Ustava Bosne i Hercegovine – «Nediskriminacija». Shodno navedenom članu, pravo na rad je obezbijeđeno svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije prema bilo kom osnovu kao što su pol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status. S obzirom na to da apelant ne navodi da je diskriminisan u uživanju prava na rad ili drugih sličnih prava, a takva diskriminacija nije očigledna iz činjenica koje je predočio apelant, Ustavni sud je zaključio da je predmetna apelacija u odnosu na apelantove žalbene navode o povredi prava na rad ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine.

8. Dalje, članom II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju zaštićena je postojeća imovina ili posjed. Ustavni sud ovdje podsjeća da, prema praksi Evropskog suda, i «legitimno očekivanje da će se određeni uslovi primjenjivati» predstavlja imovinu koja je zaštićena članom 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju (vidi Presudu Evropskog suda, Pine Valley Developments LTD protiv Irske iz 1991. godine). U slučaju kada je određeno lice u radnom odnosu, ono obavljajući određene poslove za poslodavca «legitimno», prema Zakonu o radu, očekuje naknadu za taj svoj rad. Takva vrsta naknade predstavljala bi imovinu zaštićenu Evropskom konvencijom prema navedenom principu «legitimnog očekivanja». Međutim, u konkretnom slučaju apelantu je prestao radni odnos, on ne obavlja nikakve poslove za koje bi legitimno mogao da očekuje i naknadu, a u predmetnom postupku nije dokazao da mu je radni odnos prestao nezakonito, zbog čega Ustavni sud konstatuje da apelant ovdje nema «zaštićenu» imovinu. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da apelantu u ovom slučaju nije ni bilo moguće povrijediti pravo na imovinu zaštićeno članom II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju zbog čega ovaj navod ocjenjuje ratione materiae inkompatibilnim sa Ustavom Bosne i Hercegovine..

9. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16 stav 4 tačka 9 Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

10. U skladu sa članom VI/4 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica

Ustavnog suda Bosne i Hercegovine,

Seada Palavrić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2480/06 (M.J.) | Sudska praksa | Aktio