Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2498/08 (Rudnik mrkog uglja ''Breza'' d.o.o)
Odluka donesena 14. 10. 2008.
- Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2498/08
Apelacija
Odluka o dopustivosti
14. 10. 2008.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 14. oktobra 2008. godine, u predmetu broj AP 2498/08, rješavajući apelaciju Rudnika mrkog uglja ''Breza'' d.o.o., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05 i 64/08), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Rudnika mrkog uglja ''Breza'' d.o.o. podnesena protiv presude Kantonalnog suda Zenica, broj 004-0-Gž-07-001 893 od 17. jula 2008. godine i presude Općinskog suda Visoko, broj 041-0-P-07-000 197 od 29. juna 2007. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.
OBRAZLOŽENJE
1. Rudnik mrkog uglja ''Breza'' d.o.o (u daljnjem tekstu: apelant) iz Breze, podnio je 14. augusta 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Kantonalnog suda Zenica (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud), broj 004-0-Gž-07-001 893 od 17. jula 2008. godine i presude Općinskog suda Visoko (u daljnjem tekstu: Općinski sud), broj 041-0-P-07-000 197 od 29. juna 2007. godine.
2. Općinski sud je presudom, 041-0-P-07-000 197 od 29. juna 2007. godine, koja je potvrđena presudom Kantonalnog suda, broj 004-0-Gž-07-001 893 od 17. jula 2008. godine, obavezao apelanta da na ime razlike plaće isplati Hamdi Mliviću (u daljnjem tekstu: prvotužitelj) iznos od 10.379,17 KM za period od 1. juna 2005. do 28. februara 2007. godine, a Ivanu Majiću (u daljnjem tekstu: drugotužitelj) iznosa od 8.809,79 KM, a sve sa zakonskom zateznom kamatom počev od 5. marta 2007. godine do isplate, kao i da tužiteljima naknadi troškova postupka u iznosu od 1.546,00 KM sve u roku od 15 dana pod prijetnjom prinudnog izvršenja. U presudama Kantonalnog i Općinskog suda kao vrijednost spora označen je iznos od 19.188,96 KM.
3. Apelant smatra da mu je osporenim odlukama, povrijeđeno pravo na pravičan postupak iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (15) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu;»
5. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uvjeta) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda (vidi odluke Ustavnog suda broj AP 283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP 106/04 od 18. januara 2005. godine).
6. U konkretnom slučaju, apelant je protiv presude Kantonalnog suda, broj 004-0-Gž-07-
001 893 od 17. jula 2008. godine, obzirom na označenu vrijednost spora u iznosu od 19.188,96 KM, te imajući u vidu da su tužitelji u cjelosti uspjeli sa sa postavljenim tužbenim zahtjevom, mogao, budući da je vrijednost pobijanog dijela presude veća od 10.000 KM, shodno članu 237. Zakona o parničnom postupku, izjaviti reviziju Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, što prema stanju spisa nije učinio.
7. Prema sudskoj praksi Ustavnog suda revizija, kao vanredni pravni lijek, predstavlja, u slučajevima kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, efektivan pravni lijek (vidi odluku Ustavnog suda, U-136/03, od 19. aprila 2004. godine), koji se mora iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu. Propustom da izjavi reviziju apelant se lišio mogućnosti da dođe do konačne odluke koja bi mogla biti predmet razmatranja apelacije od strane Ustavnog suda, čime je propustio iscrpiti djelotvoran pravni lijek u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Prema tome, pošto nije ispunjen uvjet iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih prema zakonu, apelacija se ne može razmatrati.
8. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
9. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Seada Palavrić