Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3113/08 (S. V.)
Odluka donesena 28. 10. 2008.
- Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Krstan Simić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3113/08
Apelacija
Odluka o dopustivosti
28. 10. 2008.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Krstan Simić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 28. oktobra 2008. godine, u predmetu broj AP-3113/08, rješavajući apelaciju Sretka Vujkovića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05 i 64/08), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Sretka Vujkovića, podnesena protiv Rješenja Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske br. 07.041/034-5105/08 od 4. avgusta 2008. godine i 07.041/034-4961/08 od 23. jula 2008. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.
OBRAZLOŽENJE
1. Sretko Vujković (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banje Luke, podnio je, 1. oktobra 2008. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) br. 07.041/034-5105/08 od 4. avgusta 2008. godine i 07.041/034-4961/08 od 23. jula 2008. godine.
2. U apelaciji je kao podnosilac aplacije naveden Sretko Vujković, dok je u osporenim rješenjima navedeno da je postupak pokrenut po zahtjevu Sretena Vujkovića. Međutim, iz priložene dokumentacije u spisu predmeta proizilazi da je riječ o istoj osobi.
3. Rješenjem Ministarstva broj 07.041/034-4961/08 od 23. jula 2008. godine, odbijen je kao neosnovan apelantov zahtjev za isplatu naknade za neiskorišteni godišnji odmor.
4. Apelant je podnio prigovor protiv Rješenja broj 07.041/034-4961/08 od 23. jula 2008. godine, koji je Ministarstvo Rješenjem broj 07.041/034-5105/08 od 4. avgusta 2008. godine odbilo kao neosnovan. U drugostepenom rješenju je u pouci o pravnom lijeku navedeno da se protiv tog rješenja može podnijeti tužba za zaštitu prava Osnovnom sudu u Banjoj Luci u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenja. Apelant je u apelaciji naveo da nije podnio tužbu protiv navedenog rješenja, jer se spor „ne bi završio ni za deset godina“.
5. Apelant smatra da je osporenim rješenjima povrijeđeno njegovo „pravo na godišnji odmor“.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (15) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu;»
7. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uvjeta) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda (vidi odluke Ustavnog suda broj AP 283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP 106/04 od 18. januara 2005. godine).
8. U konkretnom slučaju apelant nije, u skladu sa uputom o pravnom lijeku koju je sadržalo osporeno Rješenje Ministarstva br. 07.041/034-5105/08 od 4. avgusta 2008. godine, podnio tužbu Osnovnom sudu protiv tog rješenja. Prema tome, pošto nije ispunjen uslov iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih prema zakonu, apelacija se ne može razmatrati.
9. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine,
Seada Palavrić