Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1019/08 (S. L.)

Odluka donesena 17. 11. 2008.

  • Izvršni postupak
  • Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Krstan Simić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1019/08

Apelacija

Odluka o dopustivosti

17. 11. 2008.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Krstan Simić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 17. novembra 2008. godine, u predmetu broj AP-1019/08, rješavajući apelaciju Slobodana Lukića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Slobodana Lukića, podnesena protiv Rješenja Okružnog suda u Banjoj Luci broj 011-0-Ž-

07-000 187 od 25. decembra 2007. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.

OBRAZLOŽENJE

1. Slobodan Lukić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Laminaca, podnio je 31. marta 2008. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 011-0-Ž-07-000 187 od 25. decembra 2007. godine. Apelant je 28. maja 2008. godine dostavio Ustavnom sudu dopunu apelacije. Postupak u predmetu Osnovnog suda u Gradišci broj I-102/04

2. U izvršnom postupku koji je apelant pokrenuo protiv „Ribnjaka Bardača“ a.d. iz Srpca (u daljnjem tekstu: izvršenik), radi prinudnog izvršenja presude Osnovnog suda u Srpcu broj P-67/98 od 25. decembra 2001. godine i presude Okružnog suda, broj Ž-33/03 od 9. februara 2004. godine, Osnovni sud u Gradišci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) je donio Rješenje broj I-102/04 od 23. juna 2004. godine, kojim je dozvolio izvršenje zaplijenom novčanog potraživanja koje izvršenik ima kod banke. S obzirom da na taj način nije upotpunosti namirio svoja potraživanja, apelant je podneskom od 4. avgusta 2004. godine predložio da se izvršenje provede drugim sredstvom i na drugom predmetu izvršenja odnosno popisom, procjenom i prodajom pokretnih stvari izvršenika do konačnog namirenja potraživanja. Iz podataka iz spisa predmeta proizlazi da je sud proveo postupak izvršenja popisom, procjenom i prodajom pokretnih stvari izvršenika, ali da ni nakon toga nisu namirena sva apelantova potraživanja, pa je iz tog razloga apelant zatražio da se izvrši prodaja pokretnih stvari izvršenika koje ranije nisu prodate, a koje su ostale na čuvanju kod trećeg lica. Međutim, Osnovni sud je donio rješenje broj I-102/04 od 28. marta 2006. godine kojim je obustavio izvršni postupak u tom predmetu. Naime, Osnovni sud je utvrdio da nema više pokretnih stvari koje su vlasništvo izvršenika, a koje mogu biti predmet zapljene, kao ni stvari koje su bile popisane zapisnicima od 13. oktobra i 10. novembra 2004. godine, a koje do tada nisu bile prodate u cilju namirenja tražioca izvršenja. Takođe, Osnovni sud je istakao da je pozvao apelanta da radi namirenja preostalog duga navede novi predmet i sredstvo izvršenja, ali da je apelant obavijestio sud da ostaje kod prijedloga za popis i predaju stvari koje se nalaze kod trećeg lica, navodeći da je rukovodilac trećeg lica naveo neistinitu izjavu u pogledu predmetnih stvari. Zaključivši kako apelant nije postupio po uputama suda, kao i da više nema pokretnih stvari koje mogu biti predmet izvršenja, Osnovni sud je odlučio kao u dispozitivu rješenja. Prema informacijama iz spisa predmeta, naprijed navedeno rješenje je ukinuto Rješenjem Okružnog suda broj 011-0-Ž-06-000367 od 28. novembra 2006. godine. Postupak u predmetu Osnovnog suda u Gradišci broj I-846/06

3. Slavica Dabić (u daljnjem tekstu: tražilac izvršenja) je, 25. septembra 2006. godine, podnijela prijedlog za izvršenje Presude Osnovnog suda broj RS-16/05 od 15. jula 2005. godine, potvrđene Presudom Okružnog suda broj Ž-464/05 od 11. jula 2006. godine, radi naplate glavnog duga u iznosu od 1.440,00 KM, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 17. februara 2004. godine pa do isplate, kao i troškova parničnog postupka u iznosu od 192,00 KM i troškova postupka izvršenja, pljenidbom, čuvanjem i prodajom pokretnih stvari izvršenika, koje se nalaze u poslovnim i skladišnim prostorima na ribnjaku u Bardači. Osnovni sud je donio Rješenje broj 072-0-I-06-000846 od 3. oktobra 2006. godine kojim je dozvolio predloženo izvršenje.

4. Iz dokumentacije u spisu predmeta proizilazi da je u predmetnom postupku 24. oktobra 2006. godine izvršen popis i procjena pokretnih stvari izvršenika, kao i da su te stvari 13. novembra 2006. godine prodate tražiocu izvršenja.

5. Prema stanju spisa, apelant je podnio prigovor kojim je osporio zakonitost popisa, procjene i prodaje pokretnih stvari u predmetnom izvršnom postupku tvrdeći da je na istim stvarima stekao založno pravo popisom i procjenom tih stvari u izvršnom postupku broj I-102/04 po njegovom prijedlogu za izvršenje protiv istog izvršenika. Osnovni sud je Rješenjem broj 072-0-I-06-000846 od 22. februara 2007. godine, odbio prigovor apelanta kao neosnovan, jer je zaključio da apelant nije stekao založno pravo na pokretnim stvarima popisanim u predmetnom postupku 24. oktobra 2006. godine, a koje su prodate tražiocu izvršenja 13. novembra 2006. godine, jer se ne radi o istim stvarima koje su bile predmet izvršenja i navedene u zapisnicima o popisu i procjeni u izvršnom postupku broj I-102/04.

6. Okružni sud je Rješenjem broj 011-0-Ž-07-000 187 od 25. decembra 2007. godine odbio apelantovu žalbu podnesenu protiv Rješenja Osnovnog suda broj 072-0-I-06-000846 od 22. februara 2007. godine i potvrdio osporeno rješenje.

7. Okružni sud je naveo da osnovanost apelantovih žalbenih navoda treba cijeniti u odnosu na pravilnost primjene odredbe člana 51. Zakona o izvršnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 59/03, 85/03 i 64/05, u daljnjem tekstu: ZIP), prema kojoj je prigovor trećeg lica, kao posebna vrsta pravnog lijeka u izvršnom postupku, predviđen kao mogućnost zaštite prava trećeg lica koje smatra da polaže neko pravo na predmetu izvršenja, zbog čega se zahtjev može odnositi na proglašenje izvršenja nedopuštenim u obimu u kojem su prava tog lica zahvaćena izvršenjem. Nadalje, Okružni sud je istakao da su predmetnom zakonskom odredbom određene pretpostavke za uspješeno izjavljivanje tog prigovora, kao i rok do kojeg se treće lice može koristiti tim pravnim sredstvom. Takođe, Okružni sud je napomenuo da se prema predmetnoj zakonskoj odredbi taj prigovor može izjaviti do završetka izvršnog postupka, a da član 64. istog zakona predviđa da se izvršni postupak smatra završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, sprovođenjem izvršne radnje kojom se postupak dovršava ili obustavom izvršenja. U vezi sa tim, Okružni sud je zaključio da je u konkretnom slučaju izvršni postupak dovršen donošenjem rješenja o namirenju potraživanja tražioca izvršenja nakon izvršenog popisa, procjene i prodaje pokretnih stvari izvršenika i to dana 13. novembra 2006. godine, a da je apelant podnio prigovor nakon donošenja tog rješenja, odnosno 23. novembra 2006. godine. Takođe, Okružni sud je primjetio da je prvostepeni sud odlučio o prigovoru prema odredbi člana 52. ZIP-a i to nakon dovršetka izvršnog postupka, iako je takav prigovor trebalo odbaciti, ali je zaključio da taj propust prvostepenog suda nije od uticaja u konkretnom slučaju jer su za apelanta iste posljedice bilo da je prigovor odbačen ili odbijen. Osim toga, Okružni sud je naveo da je neosporno da je postupak po prijedlogu apelanta protiv istog izvršenika u predmetu broj I-102/04 nije pravosnažno okončan, pa nema smetnji da se izvršenje sprovede na preostalim stvarima izvršenika. Shodno navedenom, Okružni sud je zaključio da je apelantova žalba neosnovana i da nema mjesta primjeni odredaba o nedopustivosti izvršenja, i to ne samo iz razloga što se taj zahtjev mogao postaviti samo do završetka izvršnog postupka, veći zato što se mora voditi računa i o zaštiti prava kupca, koja su predviđena članom 94. Zakona o izvršnom postupku, koji se shodno primjenjuje i na postupak izvršenja na pokretnim stvarima.

8. Nakon donošenja Rješenja Okružnog suda broj 011-0-Ž-07-000 187 od 25. decembra 2007. godine, odnosno 18. februara 2008. godine, apelant je podnio prigovor sa prijedlogom da se izvršenje u predmetnoj izvršnoj stvari proglasi nedopuštenim, a koji je Osnovni sud Rješenjem broj 072-0-I-06-000846 od 29. februara 2008. godine, odbacio kao nedozvoljen jer je u konkretnom slučaju već meritorno odlučeno o njegovom prigovoru.

9. Istog dana, odnosno 29. februara 2008. godine, Osnovni sud je donio rješenje o dosudi, kojim su tražiocu izvršenja kao kupcu dosuđene i predate pokretne stvari, pobliže određene u dispozitivu rješenja, koje je tražilac izvršenja kupila na ročištu za prodaju stvari, održanom 13. novembra 2006. godine.

10. Apelant je podnio žalbu protiv Rješenja o dosudi od 29. februara 2008. godine, koja je odbačena kao nedozvoljena Rješenjem Osnovnog suda 072-0-I-06-000846 od 31. marta 2008. godine.

11. Takođe, apelant je podnio žalbu protiv Rješenja Osnovnog suda broj 072-0-I-06-

000846 od 29. februara 2008. godine, koju je Okružni sud odbio Rješenjem broj 011-0-Ž-08-000 308 od 30. juna 2008. godine i potvrdio osporeno rješenje.

12. Okružni sud je primjetio da je apelant pravilno konstatovao da ga u odnosu na rang namirenja štiti odredba člana 124. Zakona o izvršnom postupku, kojom je propisano da tražilac izvršenja stiče popisom zapljene založno pravo na popisanim pokretnim stvarima, a ako je popis obavljen u korist više tražilaca izvršenja, prvenstveni red se određuje prema danu kada je prijedlog za izvršenje primljen u sud, ali bi se ta odredba mogla primjeniti samo u slučaju da je založno pravo stečeno na istim pokretnim stvarima koje su bile predmet izvršenja u oba izvršna postupka. Nadalje, Okružni sud je podsjetio da je u predmetu Osnovnog suda broj I-102/04 doneseno rješenje o obustavi postupka od 28. marta 2006. godine, jer stvari koje su bile predmet zaplijene i koje su ostale neprodate, nisu nađene na licu mjesta, odnosno nisu više postojale, pa iako apelant u tome predmetu nije u cjelini namiren, postojala je samo mogućnost da za preostalo nenaplaćeno potraživanje predloži novi predmet izvršenja. Takođe, Okružni sud je konstatovao da je apelant podnio žalbu u kojoj se žali na nedozvoljene radnje lica kod kojeg su se nalazile popisane pokretne stvari, nezakonito proveden postupak popisa stvari, nezakonito proveden postupak javne prodaje, koji su, po njegovim navodima, doveli do obustave postupka u predmetu broj I-102/04. U vezi sa tim, Okružni sud je zaključio da je apelant izabrao pogrešan put pravne zaštite i da njegovo pravo nije povrijeđeno sprovođenjem izvršenja u predmetnom postupku u kojem je tražilac izvršenja realizovao svoje pravo prinudnim putem, prodajom stvari na kojima nije bilo vidljivih oznaka da su popisane, ali što ne znači da apelant ne može u drugom postupku dokazivati krivicu lica koja su skinula te oznake ili na drugi način neovlašteno raspolagala tim stvarima. Nadalje, Okružni sud je primjetio da odredba člana 123. ZIP-a propisuje zabranu svake vrste raspolaganja stvarima koja su predmet izvršenja i da se ta zabrana odnosi na sva lica koja posjeduju popisane stvari, ali da se u predmetnom postupku mogu samo konstatovati određene činjenice koje se odnose na te nedozvoljene radnje i da je konstatacija tih činjenica granica do koje može postupati izvršni sud, s obzirom na to da je utvrđivanje građanskopravne, krivičnopravne ili prekršajne odgovornosti nije u nadležnosti izvršnog suda. Takođe, Okružni sud je zaključio da pokretne stvari koje su bile predmet popisa i prodaje i koje je na ročištu za javnu prodaju, održanom 13. novembra 2006. godine kupila tražilac izvršenja u konkretnom predmetu nisu imale nikakve vidljive oznake da su prethodno bile zaplijenjene u korist apelanta u njegovom predmetu broj I-102/04, niti se njihovim upoređivanjem sa stvarima koje su bile predmet popisa i zapljene u predmetu broj I-102/04 može zaključiti da se radi o istim stvarima, jer su nedostajale oznake koje bliže individualizuju stvari.

13. Apelant se žali da je u izvršnom postupku, označenim brojem I-846/06, povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje iz člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

14. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»

Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio. 4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (15) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu;»

15. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uvjeta) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda (vidi odluke Ustavnog suda broj AP 283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP 106/04 od 18. januara 2005. godine).

16. U konkretnom slučaju, apelant se žali da je u izvršnom postupku Osnovnog suda broj I-846/06 povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje iz člana 6. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Ustavni sud primjećuje da se gore navedeni postupak vodio po prijedlogu tražioca izvršenja Slavice Dabić protiv izvršenika Ribnjaka Bardača“ a.d. iz Srpca. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je apelant, takođe, pokrenuo izvršni postupak protiv istog izvršenika, označen brojem I-

102/04, ali u kojem apelant nije uspio namiriti sva svoja potraživanja prema izvršeniku. Smatrajući da nije mogao namiriti svoja potraživanja prema izvršeniku zbog nezakonitih radnji učinjenih u osporenom izvršnom postupku drugog tražica izvršenja, apelant je podnio prigovor, kojim je osporio zakonitost popisa, procjene i prodaje pokretnih stvari u tom postupku, tvrdeći da je na istim stvarima stekao založno pravo popisom i procjenom tih stvari u izvršnom postupku vođenom pod brojem I-

102/04. Osnovni sud je Rješenjem broj 072-0-I-06-000846 od 22. februara 2007. godine, odbio prigovor apelanta kao neosnovan, dok je Okružni sud Rješenjem broj 011-0-Ž-07-000 187 od 25. decembra 2007. godine, odbio apelantovu žalbu izjavljenu protiv naprijed navedenog rješenja, konstatujući da je u konkretnom slučaju izvršni postupak dovršen donošenjem rješenja o namirenju potraživanja tražioca izvršenja nakon izvršenog popisa, procjene i prodaje pokretnih stvari izvršenika i to dana 13. novembra 2006. godine, a da je apelant podnio prigovor nakon donošenja tog rješenja, odnosno 23. novembra 2006. godine, odnosno da je podnio prigovor nakon isteka roka za njegovo podnošenje, koji je propisan članom 51. ZIP-a.

17. Članom 51. ZIP-a je propisano da lice koje tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima takvo pravo koje sprečava izvršenje može podnijeti prigovor protiv izvršenja tražeći da se izvršenje na tom predmetu proglasi nedopuštenim u obimu kojim su prava tog trećeg lica zahvaćena izvršenjem, dok je stavom 2. istog člana predviđeno da se taj prigovor može podnijeti do završetka izvršnog postupka. Članom 64. istog zakona predviđeno je da se postupak izvršenja smatra završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, sprovođenjem izvršne radnje kojom se postupak dovršava ili obustavom izvršenja.

18. Dakle, pobijanim rješenjem Okružnog suda nije meritorno odlučeno o prigovoru apelanta, već je prigovor odbačen iz formalnih razloga, s obzirom da nije podnesen u zakonom propisanom roku. Da bi se raspravljalo to pitanje, uključujući i postupak pred Ustavnim sudom, apelant je morao blagovremeno podnijeti prigovor ili opravdati nemogućnost blagovremenog podnošenja prigovora, tj. iscrpljivanja pravnih lijekova. S obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da apelant, neblagovremenim podnošenjem prigovora nadležnom sudu, nije efektivno iscrpio pravne lijekove, već je samo formalno van roka podnio prigovor, na temelju koje redovni sud nije mogao meritorno odlučivati, jer isti nije ispunjavao formalne uslove tog pravnog lijeka. Prema tome, pošto nije ispunjen uslov iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih prema zakonu, apelacija se ne može razmatrati.

19. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

20. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine,

Seada Palavrić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1019/08 (S. L.) | Sudska praksa | Aktio