Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1036/08 (L. J.)
Odluka donesena 17. 11. 2008.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Krstan Simić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1036/08
Apelacija
Odluka o dopustivosti
17. 11. 2008.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Krstan Simić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 17. novembra 2008. godine, u predmetu broj AP 1036/08, rješavajući apelaciju Luce Jagodin, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05 i 64/08), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Luce Jagodin, podnesena protiv presude Kantonalnog suda u Livnu, broj 010-0-Gž-07-000-543 od 21. januara 2008. godine, zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. Luca Jagodin (u daljnjem tekstu: apelantica) iz naselja Bare, općina Jajce, koju zastupa Delisa Madžo, advokat iz Jajca, podnijela je 31. marta 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Kantonalnog suda u Livnu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud), broj 010-0-Gž-07-000-543 od 21. januara 2008. godine.
2. Odlučujući po tužbi apelantice te Elizabete, Metodija, Dragana i Mare Jagodin protiv tuženih «Croatia osiguranje» d.d. Ljubuški (u daljnjem tekstu: prvotuženi) i «Euroherc osiguranje» d.d. Ljubuški (u daljnjem tekstu: drugotuženi) Općinski sud u Livnu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) je presudom, broj 068-0-P-06-000 190 od 20. augusta 2007. godine, obavezao prvotuženog da isplati apelantici na ime naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog smrti sina iznos od 15.000 KM, na ime izgubljenog izdržavanja mjesečnu rentu od 90 KM s početkom od 1. augusta 1999. godine pa nadalje dok za to postoje zakonski uvjeti, te na ime izgradnje nadgrobnog spomenika i troškova sahrane iznos od 4.500 KM, tužiteljici Elizabeti Jagodin na ime nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog smrti brata iznos od 7.000 KM, sve sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana donošenja presude pa do isplate, kao i troškove postupka u iznosu od 4.348,14 KM, sve u roku od 30 dana i pod prijetnjom izvršenja. Stavom 2. izreke presude odbijen je višak tužbenog zahtjeva apelantice i Elizabete Jagodin, dok se tužitelji Metodije, Dragan i Mara Jagodin u cijelosti odbijeni sa zahtjevom za solidarnu naknadu na ime troškova sahrane i izgradnje nadgrobnog spomenika. Stavom 3. i 4. izreke presude oslobođena je apelantica od plaćanja troškova na ime pristojbe za tužbu i presudu, te je utvrđeno povlačenje tužbe svih tužitelja u odnosu na drugotuženog. Stavom 5. izreke presude utvrđeno je povlačenje tužbe tužitelja Metodija, Dragana i Mare Jagodin u odnosu na prvotuženog u dijelu tužbenog zahtjeva kojim su potraživali naknadu na ime nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog smrti brata u iznosu od po 10.000 KM.
3. Odlučujući o žalbama apelantice i prvotuženog izjavljenim protiv presude Općinskog suda, broj 068-0-P-06-000 190 od 20. augusta 2007. godine, Kantonalni sud je donio presudu, broj 010-0-
Gž-07-000-543 od 21. januara 2008. godine, kojom je žalbu prvotuženog uvažio i prvostepenu presudu preinačio u dijelu u kojem je odlučeno o isplati rente za izgubljeno izdržavanje i troškovima postupka, tako što je odbio apelanticin zahtjev za isplatu mjesečne rente za izgubljeno izdržavanje i obavezao prvotuženog da apelantici isplati na ime troškova postupka iznos od 3.870 KM umjesto ranije dosuđenog iznosa od 4.348,14 KM. Istom presudom je djelomično uvažena žalba apelantice i preinačena prvostepena presuda u dijelu u kojem je odlučeno o kamati, tako što je na iznos nematerijalne štete apelantici dosuđena kamata od dana podnošenja tužbe, dok je u preostalom dijelu žalba apelantice odbijena i potvrđena prvostepena presuda. U nepobijanom dijelu prvostepena presuda je ostala neizmijenjena.
4. Apelantica je 17. marta 2008. godine protiv presude Kantonalnog suda izjavila reviziju Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), o kojoj, prema stanju spisa, nije odlučeno.
5. Apelantica navodi da je osporenom odlukom povrijeđeno njeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (14) apelacija je preuranjena;»
7. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
8. Zakon o parničnom postupku («Službene novine Federacije BiH», br. 53/03, 73/05 i 19/06) glasi:
Član 237. (1)Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostave prepisa presude. (2)Revizija nije dopuštena ako vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 10.000 KM. (3)Izuzetno, Vrhovni sud Federacije može dopustiti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.
9. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je u toku pred Vrhovnim sudom, koji još nije donio odluku o reviziji.
10. Ustavni sud je zauzeo stav da je revizija, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji je apelant, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, dužan iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu. Apelanti odlučuju koji će pravni lijek koristiti, neovisno da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Imajući u vidu izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. Zakona o parničnom postupku, u smislu da Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem odluke o apelaciji prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao odluku o reviziji. Obzirom na navedeno u apelanticinom slučaju, apelacija je preuranjena, budući da je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, neovisno od vrste te odluke, apelantica ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju u kojoj je, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužna na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
11. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
12. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine,
Seada Palavrić