Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1762/08 („Sarajevo osiguranje“ d.d. – Podružnica Bihać)

Odluka donesena 17. 11. 2008.

  • Protek roka
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Krstan Simić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1762/08

Apelacija

Odluka o dopustivosti

17. 11. 2008.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Krstan Simić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 17. novembra 2008. godine, u predmetu broj AP 1762/08, rješavajući apelaciju „Sarajevo osiguranja“ d.d. - Podružnica Bihać, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05 i 64/08), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija „Sarajevo osiguranja“ d .d. - Podružnica Bihać podnesena protiv Presude Kantonalnog suda u Bihaću, broj Pž-79/03 od 15. maja 2006. godine, zbog proteka roka za podnošenje apelacije.

OBRAZLOŽENJE

1. „Sarajevo osiguranje“ d.d. – Podružnica Bihać (u daljnjem tekstu: apelant), iz Bihaća, podnijelo je 12. juna 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Kantonalnog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud), broj Pž-

79/03 od 15. maja 2006. godine.

2. Presudom Općinskog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Općinski sud), broj Mals-203/01 od 8. novembra 2002. godine, utvrđeno je da je apelant, kao tužitelj u postupku radi utvrđenja prava vlasništva (vsp. 5.000,00 KM) protiv Općine Bihać kao tužene, stekao pravo vlasništva dosjelošću na nekretnini označenoj kao k.č. broj: 4/141 upisanoj u zk.ul. broj: 5.154 K.O. Bihać u naravi garaža površine 15 m2, a po novom operatu u pl. 4.200 K.O. Bihać-Grad 6914/06. Istom presudom je apelant odbijen sa zahtjevom da se utvrdi da je apelant dosjelošću stekao i pravo vlasništva na pripadajućem zemljištu površine 15 m2, a na kojem je izgrađena predmetna garaža, kao i u dijelu kojem se tuženoj nalaže da izda tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasništva na navedenoj parceli.

3. Odlučujući o žalbama apelanta i tužene podnesenim protiv Presude Općinskog suda od 8. novembra 2002. godine, Kantonalni sud je Presudom, broj Pž-79/03 od 15. maja 2006. godine, žalbu apelanta odbio kao neosnovanu i prvostepenu presudu u odbijajućem dijelu potvrdio, dok je žalbu tužene uvažio i preinačio prvostepenu presudu u dijelu u kome je utvrđeno da je apelant stekao pravo vlasništva dosjelošću predmetnim nekretninama te u tom dijelu odbio tužbeni zahtjev apelanta.

4. Rješenjem Vrhovnog suda Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), broj 070-0-Rev-06-001181 od 8. novembra 2007. godine, odbačena je kao nedopuštena revizija apelanta izjavljena protiv Presude Kantonalnog suda od 15. maja 2006. godine. U obrazloženju rješenja, Vrhovni sud je naveo da je, u skladu sa odredbom člana 456. stava 1. Zakona o parničnom postupku („Službene novine Federacija Bosne i Hercegovine“, broj 53/03, 75/05 i 19/06 – u daljnjem tekstu ZPP), odredbom člana 364. prethodnog ZPP-a propisano da revizija nije dopuštena u imovinsko-pravnim i radnim sporovima u kojima se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu, na prodaju stvari ili izvršenje kakve druge činidbe, ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi iznos od 15.000,00 KM, te kako je vrijednost spora u reviziji označena u iznosu od 5.000,00 KM, Vrhovni sud je, temeljem odredbe člana 456. stava 1. važećeg ZPP-a i primjenom člana 374. prethodnog ZPP-a, odlučio kao u izreci.

5. Apelant se žali da mu je osporenom Presudom Kantonalnog suda, broj Pž-79/03 od 15. maja 2006. godine, pogrešno primjenjeno materijalno pravo, čime je povrijeđeno njegovo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»

Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (4) protekao je rok za podnošenje apelacije;»

7. Prema članu 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući po zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

8. Apelant je protiv presude Kantonalnog suda, broj Pž-79/03 od 15. maja 2006. godine, izjavio reviziju, ali je ona rješenjem Vrhovnog suda, broj 070-0-Rev-06-001181 od 8. novembra 2007. godine, odbačena kao nedopuštena. Ustavni sud konstatuje da je revizija u ovom slučaju nedjelotvoran pravni lijek u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Stoga, proizilazi da je konačna odluka u predmetnom slučaju presuda Kantonalnog suda od 15. maja 2006. godine.

9. Imajući u vidu da je osporena Presuda Kantonalnog suda, broj Pž-79/03 od 15. maja 2006. godine, uručena apelantu 8. juna 2006. godine, Ustavni sud zaključuje da je predmetna apelacija podnesena neblagovremeno, odnosno nakon što je protekao rok za podnošenje apelacije predviđen članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Ovakav stav Ustavni sud zasniva na činjenici da je nakon donošenja drugostepene presude, odnosno uručenja iste apelantu, do dana podnošenja apelacije Ustavnom sudu 12. juna 2008. godine proteklo više od dvije godine. U skladu s navedenim, Ustavni sud je zaključio da je apelacija podnesena neblagovremeno, odnosno nakon proteka roka od 60 dana od dana kada je apelant primio osporenu presudu Kantonalnog suda od 15. maja 2006. godine.

10. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant podnese apelaciju nakon proteka roka za podnošenje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

11. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine,

Seada Palavrić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1762/08 („Sarajevo osiguranje“ d.d. –… | Sudska praksa | Aktio