Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3089/06 (Koalicija Penzionerske stranke RS i Narodne demokratske stranke)

Odluka donesena 18. 12. 2008.

Nema povrede
Član 3. Protokola 1 uz EK (Pravo na slobodne izbore)
  • Očigledno (prima facie) neosnovana
  • Član 3. P broj 1 uz EK – Pravo na slobodne izbore - općenito/opseg zaštite
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Krstan Simić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3089/06

Apelacija

Odluka o dopustivosti

18. 12. 2008.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Mato Tadić i Krstan Simić, na sjednici održanoj 18. decembra 2008. godine, u predmetu broj AP-3089/06, rješavajući apelaciju Koalicije Penzionerske stranke RS i Narodne demokratske stranke, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 2. i stav 4. tačka 9., i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05 i 64/08), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Koalicije Penzionerske stranke RS i Narodne demokratske stranke podnesena protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine, broj IŽ-36/06 od 25. oktobra 2006. godine i Odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, broj 01-07-1-2224-1-4/06 od 19. oktobra 2006. godine, u odnosu na član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1.

Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Koalicije Penzionerske stranke RS i Narodne demokratske stranke podnesena protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine, broj IŽ-36/06 od 25. oktobra 2006. godine i Odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, broj 01-07-1-2224-1-4/06 od 19. oktobra 2006. godine, u odnosu na član 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, zbog toga što je očigledno (prima facie) neosnovana.

OBRAZLOŽENJE

1. Koalicija Penzionerske stranke RS i Narodne demokratske stranke (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banje Luke, koju zastupa Krsto Jandrić, iz Banje Luke, podnijela je 16. novembra 2006. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud), protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH), broj IŽ-36/06 od 25. oktobra 2006. godine i odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:CIK), broj 01-07-1-2224-1-4/06 od 19. oktobra 2006. godine

2. Apelant je 19. oktobra 2006. godine CIK-u podnio zahtjev za ponovno brojanje glasačkih listića za Narodnu skupštinu Republike Srpske u izbornoj jedinici 3, navodeći da je oštećen za određeni broj glasova što je dovelo do toga da jedan poslanički mandat umjesto njihovoj koaliciji bude dodjeljen Srpskoj demokratskoj stranci. Apelant je naveo da je, prema rezultatima CIK-a, objavljenim u medijima i na internet stranici, u pomenutoj izbornoj jedinici dobio ukupno 3729 glasova. Dalje, od dana objavljivanja tih podataka do zvaničnog saopštavanja rezultata glasanja, ukupan broj glasova koji je ostvario bio je 3834 glasa, a ne 3810 glasova, kako je zvanično saopšteno od strane CIK-a. Apelant je smatra da je dobio jedan mandat u izbornoj jedinici Teslić, i da ne zna gdje su izostavljena 24 glasa.

3. CIK je Odlukom broj 01-07-1-2224-1-4/06 od 19. oktobra 2006. godine, odbio kao neosnovan apelantov zahtjev. U obrazloženju odluke je navedeno, da je CIK u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja, izvršio uvid u obrasce za zbirne rezultate za Narodnu skupštinu Republike Srpske-izborna jedinica 3 i konstatovao da je apelant u ovoj izbornoj jedinici dobio ukupno 3.810 glasova (na redovnim biračkim mjestima 3.782; putem pošte 2; u odsustvu 11 i nepotvrđenih 15), i zaključio da ne postoje nepravilnosti navedene u predmetnom zahtjevu. Takođe, CIK je naveo da su rezultati neposrednih izbora u Bosni i Hercegovini objavljeni tek nakona kontrole dostavljenih izbornih rezultata i objedinjavanje rezultata glasanja sa redovnih biračkih mjesta i rezultata dobivenih prebrojavanjem glasova u Glavnom centru za brojanje CIK-a. Prema tome, svi eventualni nedostaci kao i tehničke greške prilikom unosa u propisane obrazce zbirnih rezultata od strane Opštinskih izbornih komisija, ukoliko se dogode, u Glavnom centru za brojanje, prilikom kontrole originalnih obrazaca sa rezultatima sa redovnih biračkih mjesta se otklanjaju, što je u konkretnom slučaju učinjeno, kako je i navedeno aktom Opštinski izborne komisije Teslić broj 01271/06 od 4. oktobra 2006. godine.

4. Sud BiH je Rješenjem broj IŽ-36/06 od 25. oktobra 2006. godine, u postupku odlučivanja po žalbi apelanta, podnesenoj protiv odluke CIK-a od 19. oktobra 2006. godine, žalbu apelanta odbio kao neosnovanu. U obrazloženju rješenja Suda BiH se navodi, da su podaci na koje se apelant poziva u žalbi, bili nepotpuni, preliminarni i nepotvrđeni rezultati. Sud BiH je utvrdio, da je CIK u daljnjem postupku unosila rezultate sa originalnih obrazaca dostavljenih sa redovnih biračkih mjesta ispravljajući validacijske greške, greške u upisu, računanju i slično, pa su tako utvrđeni potpuni rezultati, koji su i objavljeni. Isto tako, Sud BiH je zaključio da žalba apelanta ničim nije ukazala na činjenice navedene u članu 5.30 stav 4. tačka 4. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Izborni zakon), koje bi bile osnov za ponovno brojanje glasačkih listića.

5. Apelant je osporio odluke CIK-e i Suda BiH, tvrdeći da mu je tim odlukama povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na slobodne izbore iz člana 3. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju. Apelant je naveo da su CIK i Sud BiH u postupku donošenja svojih odluka pogrešno primjenili odredbu člana 5.30 stav 4. tačka 4. Izbornog zakona, a koje su kako navodi osnov za ponovno brojanje glasačkih listića. Smatra da su mu odporenim odlukama povrijeđena građanska izborna prava, tj. prava građana da biraju i da budu birani .

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 2. i stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 16. stav 2. Pravila Ustavnog suda glasi:

Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ni na koji način ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.

Član 16. stav 4 tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi:

Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

7. Apelant se žali na povredu prava na pravično suđenje, jer smatra da mu je osporenim odlukama povrijeđeno građansko izborno pravo, tj. kako je naveo „pravo građana da biraju i da budu birani“.

8. Prije nego se upusti u ispitivanje da li je osporenim odlukama povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud mora riješiti pitanje primjenjivosti člana 6. stav 1. Evropske konvencije na konkretan slučaju. S tim u vezi, Ustavni sud podsjeća da član 6. stav 1. Evropske konvencije govori o „utvrđivanju građanskih prava i obaveza“ dok pravo na slobodne izbore sadrži „koncept subjektivnih političkih prava“. Dakle, jedan od osnovnih uvjeta za primjenu člana 6. stav 1. Evropske konvencije jeste da je u pitanju „utvrđivanje građanskih prava i obaveza“. U konkretnom slučaju radi se o apelaciji koja je podnesena zbog navodne povrede prava na slobodne izbore iz člana 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Pravo na slobodne izbore nije građansko pravo, već ono spada u subjektivno političko pravo koje se odnosi na „pravo glasa“ i „pravo da se bude biran na izborima za zakonodavne organe“. (vidi Ustavni sud, odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-35/03 od 28. januara 2005. godine, objavljena u «Službenom glasniku Bosne i Hercegovine», broj 30/05, stav 35)

9. Iz navedenog proizilazi da član 6. stav 1. Eropske konvencije, nije primjenljiv u konkretnom slučaju, s obzirom da u postupku koji je okončan osporenom odlukom Suda BiH nisu utvrđivana apelantova „građanska prava i obaveze“ iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Stoga slijedi da su navodi apelanta u vezi povrede prava na pravično suđenje inkopatibilni ratione materiae sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

10. Apelant takođe je također naveo da su CIK i Sud BiH u postupku donošenja odluka pogrešno primjenili odredbu člana 5.30 stav 4. tačka 4. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, a koje su kako navodi osnov za ponovno brojanje glasačkih listića, zbog čega smatra da mu je povrijeđeno pravo na slobodne izbore iz člana 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju

11. U kontekstu ispitivanja ovih apelantovih navoda Ustavni sud ukazuje da u fazi ispitivanja dopustivosti predmeta, mora utvrditi, između ostalog, i da li su ispunjeni uslovi za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 16. stav 2. Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da prema vlastitoj jurisprudencji i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očigledno neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji, sa dovoljnom jasnoćom pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99 i Ustavni sud, odluka broj AP 156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očigledno ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema «opravdan zahtjev» (vidi Evropski sud, Mezotur- Tiszazugi Vizgazdalkodasi Tarsulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02), kao i kad se utvrdi da apelant nije «žrtva» kršenja Ustavom Bosne i Hercegovine zaštićenih prava.

12. U pogledu žalbenih navoda apelanta da su CIK i Sud BiH u postupku donošenja odluka pogrešno primjenili odredbu člana 5.30 stav 4. tačka 4. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, a iz kog razloga mu je povrijeđeno pravo na slobodne izbore iz člana 3. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju, Ustavni sud je utvrdio da je CIK odlukom broj 01-07-1-2224-1-4/06, odbio kao neosnovan apelantov zahtjev za ponovno brojanje glasačkih listića za Narodnu skupštinu Republike Srpske, u izbornoj jedinici 3, a što je potvrdio i Sud BiH rješenjem broj IŽ-36/06, i žalbu apelanta podnesenu protiv odluke CIK-e, odbio kao neosnovanu.

13. Ustavni sud zapaža da su Sud BiH i CIK u obrazloženju svojih odluka, dali jasne i nedvojbene razloge zbog čega navodi apelanta nisu mogli dovesti do drugačijeg rješenja konkretne pravne stvari. Sud Bosne i Hercegovine je utvrdio, da je CIK provjerom u Glavnom centru za brojanje utvrdio da nema nepravilnosti i da su pravilno i tačno uneseni podaci na svim obrascima sa biračkih mjesta te da se konačni izborni rezultati objavljuju, nakon uvida i kontrole podataka iz originalnih obrazaca sa svih biračkih mjesta, a ne iz indigovanih obrazaca uz napomenu da se tom prilikom u skladu sa važećim propisima otklanjaju i eventualno uočene nepravilnosti. Ovakvo postupanje zasnovano je na odredbama člana 5. Uputstva kojim je propisano da CIK, vrši kontrolu i objedinjavanje sa svih originalnih obrazaca sa rezultatima sa redovnih biračkih mjesta. Također je zasnovano i na čl. 6. i 7. Uputstva prema kojim se kontrola dostavljenih izbornih rezultata obavlja na osnovu provjere tačnosti podataka koji se objedinjavaju sa obrazaca za zbirne rezultate glasanja sa svih biračkih mjesta i obrazaca za zbirne rezultate Glavnog centra za brojanje, pri čemu su kontrolori ovlašteni da, ukoliko su tačni podaci upisani u pogrešna polja odnosno ukoliko se radi o pogrešnom sumiranju od strane biračkog odbora, izvrše i ovjere ispravku pogrešaka na obrascu. Ustavni sud zapaža da je Sud Bosne i Hercegovine utvrdio, da ne postoje ni razlozi da u apelantovom slučaju po službenoj dužnosti pristupi ponovnom brojanju glasačkih listića ne nalazeći da su ispunjeni uvjeti iz člana 5.30 Izbornog zakona, kojim je regulirano da CIK može narediti ponovno brojanje glasačkih listića samo ako se na osnovu zahtjeva za ponovno glasanje ili po službenoj dužnosti utvrdi da bi rezultati dobijeni ponovnim glasnjem mogli uticati na broj apelantovih glasova. Imajući u vidu izneseno kao i dokumentaciju predočenu Ustavnom sudu proizilazi da nema ništa što ukazuje na proizvoljnu primjenu člana 5.30 stav 4. tačka 4. Izbornog zakona, koja je mogla dovesti u pitanje apelantovo uživanje prava na slobodne izbore.

14. U zaključku Ustavni sud naglašava da apelant ne nudi činjenice i dokaze koji bi ukaziali na to da mu je uskraćeno pravo na „slobodne izbore“ iz člana 3. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju, odnosno predočene činjenice ni na koji način ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje ovog Ustavom zaštićenog prava zbog čega su apelantovi navodi očigledno (prima facie) neosnovani.

15. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 2. i stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, odnosno ukoliko je ratione materiae inkopatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

16. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Sekretar Redakcione komisije Predsjednica Redakcione komisije Zvonko Mijan Valerija Galić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3089/06 (Koalicija Penzionerske stranke RS… | Sudska praksa | Aktio