Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3593/08 (Savez nezavisnih socijaldemokrata-SNSD Milorad Dodik)
Odluka donesena 18. 12. 2008.
- Nije pravo koje uživa zaštitu Ustava i EK
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Krstan Simić
Citirani propisi
- Izborni zakon Bosne i Hercegovine
- Odluka o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine uvrštavanjem, iza člana 18.9 u glavi 18., sljedeća dva člana koja glase:
- Odluka o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine
- Ispravka Zakona o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine
- Odluka kojom se proglašava zakon o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 59
- Zakon o dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine
- Odluka kojom se donosi zakon o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine
- Odluka o izmjenama i dopunama pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 59
Predmeti (1)
AP-3593/08
Apelacija
Odluka o dopustivosti
18. 12. 2008.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Mato Tadić i Krstan Simić, na sjednici održanoj 18. decembra 2008. godine, u predmetu broj AP-3593/08, rješavajući apelaciju Saveza nezavisnih socijaldemokrata-SNSD Milorad Dodik, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05 i 64/08), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Saveza nezavisnih socijaldemokrata-SNSD Milorad Dodik podnesena protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine, broj Iž-53/08 od 29. oktobra 2008. godine zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Savez nezavisnih socijaldemokrata-SNSD Milorad Dodik (u daljnjem tekstu: apelant) sa sjedištem u Banjoj Luci, podnio je 13. novembra 2008. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj Iž-53/08 od 29. oktobra 2008. godine. Apelant je također podnio zahtjev za donošenje privremene mjere, kojom bi se privremeno prekinuo proces implementacije izbornih rezultata u Opštini Ilidža/Istočna Ilidža do donošenja odluke o apelaciji.
2. Odlukom Centralne izborne komisije (u daljnjem tekstu: Komisija) broj 05-1-07-1-3237/08 od 20. oktobra 2008. godine, utvrđeni su i objavljeni rezultati Lokalnih izbora 2008. godine, između ostalih i rezultati za načelnika i Skupštinu opštine Ilidža/Istočna Ilidža.
3. Protiv navedene odluke apelant je izjavio žalbu Sudu BiH zbog povrede Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, («Službeni glasnik BiH» br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06 i 32/07, u daljnjem tekstu: Izborni zakon), navodeći da je nakon objavljivanja preliminarnih rezultata izbora njihov kandidat za načelnika bio u prednosti, a da je nakon objave konačnih nepotvrđenih rezultata 20. oktobra 2008. godine, njihov kandidat bio na drugom mjestu. Apelant je istakao da postoji osnovana sumnja da je bilo povrede izbornog procesa na biračkom mjestu 132 B 009 Dobrinja IV, da su omogućene određene nedozvoljene radnje sa izbornim materijalom te izrazio sumnju u regularnost izbora zbog velikog broja nevažećih listića kao i u ispravnost glasačkih listića kojima se glasalo putem mobilnih timova.
4. Sud BiH je Rješenjem broj Iž-53/08 od 29. oktobra 2008. godine, odbio žalbu apelanta. Obrazlažući rješenje Sud BiH je naveo da je izvršio uvid u kompletnu dokumentaciju o radu mobilnih timova za izbornu jedinicu Ilidža/Istočna Ilidža i utvrdio da su svi zapisnici o radu mobilnih timova 1, 2, 3. i 4. uredno popunjeni i potpisani od strane predsjednika i članova biračkog odbora kao i da ni na jednom zapisniku nije bilo nikakvih primjedbi na rad mobilnih timova. Sud je također istakao da su u radu mobilnih timova 1, 3. i 4. bila prisutna po dva akreditirana posmatrača iz stranke apelanta, koji nisu imali primjedbe na rad mobilnih timova. Sud BiH je zaključio da je Komisija potpuno i pravilno utvrdila činjenično stanje te izvela pravilan zaključak da u konkretnom slučaju nema dokaza da je došlo do kršenja odredbi Izbornog zakona.
5. Apelant je naveo da mu je osporenom odlukom prekršeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), kao i pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi: «Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;»
7. S obzirom da apelant smatra da mu je osporenim rješenjem Suda BiH, kojim je odbijena žalba na rješenje Komisije, dakle u sporu proizašlom iz izbornog procesa, povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje, koje je garantovano članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud prvo mora utvrditi da li su garancije predviđene navedenim članom primjenjive na predmetni postupak.
8. U vezi s tim Ustavni sud konstatuje da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije garantuju svakome pravo na pravičan postupak kod određivanja građanskih prava i obaveza. Ovo pravo se ne odnosi na sve postupke u kojima je neka osoba strana, nego se ograničava samo na one koji se odnose na građanska prava i obaveze. Pojam građanskih prava i obaveza je autonoman i određuje se na osnovu posebnih činjenica u svakom predmetu (vidi Evropski sud za ljudska prava, Ringeisen protiv Austrije, presuda od 16. jula 1971. godine, st. 71. i 94. i Kőnig protiv savezne Republike Njemačke, presuda od 28. juna 1978. godine, stav 88).
9. Prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, politička prava i obaveze, poput prava na kandidovanje na izborima, nisu građanska po svojoj prirodi. Sporovi proizašli iz izbornog procesa izlaze iz građanskih okvira člana 6. stava 1. Evropske konvencije [vidi presudu Pierre-Bloch protiv Francuske od 21. oktobra 1997, (Izvještaji o presudama i odlukama) 1997¬VI, str. 2223, stav 50.].
10. Ustavni sud smatra da je navedena praksa primjenjiva i na apelantov slučaj. S obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da u predmetnom postupku, koji ima karakteristike spora proizašlog iz izbornog procesa, nije odlučivano o apelantovim građanskim pravima i obavezama, nego o njegovim političkim pravima. Budući da garancije iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije nisu primjenjive na predmetni postupak, Ustavni sud zaključuje da je apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
11. U pogledu navoda apelacije o povredi prava na djelotvorni pravni lijek, Ustavni sud smatra da je pozivanje apelanta na pravo na djelotvoran pravni lijek također ratione materiae inkompatibilno sa Evropskom konvencijom i Ustavom Bosne i Hercegovine, obzirom da član 13. Evropske konvencije, koja se prema Ustavu Bosne i Hercegovine direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini, propisuje da: [...]“Svako čija su prava i slobode priznata ovom konvencijom narušena, ima pravo na pravni lijek pred nacionalnim vlastima[...].“ Obzirom da je prethodno utvrđeno da je apelantovo pozivanje na pravo na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilno sa Evropskom konvencijom i Ustavom Bosne i Hercegovine, isti se zaključak mora izvesti i u pogledu apelantovog pozivanja na pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, obzirom da u konkretnom slučaju ne postoji „pravo zaštićeno konvencijom“, što je i uslov za primjenu navedenog člana (vidi Ustavni sud, neobjavljena dluka broj AP-267/06 od 14. marta 2006. godine).
12. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
13. S obzirom na odluku o dopustivosti u ovom predmetu, Ustavni sud zaključuje da nema osnova za razmatranje prijedloga apelanata za donošenje privremene mjere.
14. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine,
Seada Palavrić