Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-246/08 (Preduzeće za poštanski saobraćaj Republike Srpske a.d. Banja Luka)

Odluka donesena 18. 12. 2008.

  • Postupak upisa u sudski registar
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Krstan Simić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-246/08

Apelacija

Odluka o dopustivosti

18. 12. 2008.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić, te sudije Mato Tadić i Krstan Simić, na sjednici koja je održana 18. decembra 2008. godine, u predmetu broj AP 246/08, rješavajući apelaciju Preduzeća za poštanski saobraćaj Republike Srpske a.d. Banja Luka, na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16 stav 4 tačka 9 i člana 59 stav 2 alineja 1 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05 i 64/08), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedozvoljena apelacija Preduzeća za poštanski saobraćaj Republike Srpske a.d. Banja Luka koja je podnesena protiv Rješenja Okružnog suda u Banjoj Luci broj 011-

0-PŽ-07-000 191 od 30. oktobra 2007. godine i Rješenja Osnovnog suda Banja Luka broj 071-0-Reg-06-000941 od 19. aprila 2007. godine zbog toga što je, ratione materiae, inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Preduzeće za poštanski saobraćaj Republike Srpske a.d. Banja Luka (u daljnjem tekstu: apelant) koje zastupa Jasminka Krivokuća, direktorica preduzeća, podnijelo je 18. januara 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 011-0-PŽ-07-000 191 od 30. oktobra 2007. godine i Rješenja Osnovnog suda Banja Luka broj 071-0-Reg-06-000941 od 19. aprila 2007. godine. Apelant je 31. januara, 6. marta i 17. jula 2008. godine dopunio apelaciju.

2. Osnovni sud je Rješenjem broj 071-0-Reg-06-000941 od 19. aprila 2007. godine, koje je potvrđeno Rješenjem Okružnog suda broj 011-0-PŽ-07-000 191 od 30. oktobra 2007. godine, u stavu I izreke odbio apelantovu prijavu za upis promjene lica ovlašćenog za zastupanje što je zavedeno pod brojem 071-0-Reg-06-000941, a u stavu II izreke je odbio apelantovu prijavu za upis promjene lica ovlašćenog za zastupanje i obima ovlašćenja zavedeno pod brojem 071-0-

Reg-06-001328. U obrazloženju rješenja je navedeno da je apelant podnio prijavu za upis promjene lica ovlašćenog za zastupanje tako da se briše Milutin Pejić, a da se upiše kao vršilac dužnosti direktora Jasminka Krivokuća. Osnovni sud je naveo da je u konkretnom slučaju utvrđeno da Nadzorni odbor preduzeća, koji je izabrao Jasminku Krivokuća za vršioca dužnosti direktora, nije izabran u skladu sa Zakonom o javnim preduzećima, tj. da je Jasminku Krivokuća na funkciju vršioca dužnosti direktora izabrao nelegitiman organ upravljanja, te, stoga, nisu ispunjeni formalni i materijalni uslovi iz člana 53 Zakona o registraciji poslovnih subjekata za upis imenovane u sudski registar kao lica ovlašćenog za zastupanje.

3. Apelant smatra da mu je rješenjima koja su osporena povrijeđeno ustavno pravo koje je zaštićeno članom II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), te pravo na zabranu diskriminacije iz člana II/4 Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14 Evropske konvencije.

4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16 stav 4 tačka 9 Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kog suda u Bosni i Hercegovini.

Član 16 stav 4 tačka 9 Pravila Ustavnog suda glasi:

Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

9. Apelacija je, ratione materiae, inkompatibilna sa Ustavom.

5. S obzirom na to da apelant smatra da mu je osporenim rješenjima, kojim je odbijen upis u sudski registar promjene lica ovlašćenog za zastupanje, povrijeđeno pravo na pravično suđenje koje je garantovano članom II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6 stav 1 Evropske konvencije, Ustavni sud prvo mora da utvrdi da li su garancije koje su predviđene navedenim članom uopšte primjenljive na apelantov slučaj.

6. U vezi s tim, Ustavni sud konstatuje da član II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6 stav 1 Evropske konvencije garantuje svakome pravo na pravičan postupak pri određivanju građanskih prava i obaveza. Ovo pravo se ne odnosi na sve postupke u kojima je neko lice stranka u postupku, nego se ograničava samo na one koji se odnose na građanska prava i obaveze. Pojam građanskih prava i obaveza je autonoman i određuje se na osnovu posebnih činjenica u svakom predmetu (vidi Evropski sud za ljudska prava, Ringeisen protiv Austrije, presuda od 16. jula 1971. godine, st. 71 i 94; i Kőnig protiv Savezne Republike Njemačke, presuda od 28. juna 1978. godine, stav 88). Ključna stvar pri određivanju da li je član 6 stav 1 Evropske konvencije primjenljiv ili ne je da li je ishod postupka odlučujući za privatna prava i obaveze (vidi Evropski sud za ljudska prava, H. protiv Francuske, presuda od 24. oktobra 1989. godine, stav 47).

7. Ustavni sud, dalje, podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi u više predmeta (vidi Ustavni sud, odluke br. AP 146/05 od 20. decembra 2005. godine i AP 65/06 od 9. maja 2007. godine), zaključio da se ne može smatrati da se postupak upisa u sudski registar tiče određivanja građanskih prava, te je zaključio da je sudski registar ustvari registar podataka i registar isprava, da se postupak upisa u sudski registar vrši shodno pravilima vanparničnog postupka, te da se u takvom postupku ne odlučuje o sticanju ili gubitku prava učesnika zbog čega član 6 Evropske konvencije nije primjenljiv na taj postupak.

8. Ustavni sud smatra da je njegova dosadašnja praksa primjenljiva i na apelantov slučaj. S obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da se u predmetnom postupku, kojim je odbijen upis u sudski registar promjene lica ovlašćenog za zastupanje, nije odlučivalo o apelantovim građanskim pravima i obavezama, odnosno, da taj postupak nije bio odlučujući za njegova prava i obaveze. Budući da garancije iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije nisu primjenljive na predmetni postupak, Ustavni sud zaključuje da je apelacija, ratione materiae, inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

9. Takođe, apelant se žali i na povredu prava na zabranu diskriminacije iz člana 14 Evropske konvencije. Budući da je, shodno praksi Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava, navedeno pravo akcesorno, povreda ovog prava može da se utvrđuje samo u vezi sa «uživanjem prava i sloboda garantovanih Evropskom konvencijom». Imajući u vidu da je u apelantovom slučaju Ustavni sud zaključio da su navodi o kršenju prava na pravično suđenje iz člana 6 stav 1 Evropske konvencije, ratione materiae, inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine, to su i navodi o povredi prava na zabranu diskriminacije iz člana 14, a u vezi sa članom 6 Evropske konvencije, takođe, ratione materiae, inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

10. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16 stav 4 tačka 9 Pravila Ustavnog suda, shodno kojoj će apelacija da se odbaci kao nedozvoljena ukoliko je, ratione materiae, inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

11. U skladu sa članom VI/4 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica

Ustavnog suda Bosne i Hercegovine,

Seada Palavrić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-246/08 (Preduzeće za poštanski saobraćaj… | Sudska praksa | Aktio