Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-184/09 (D. Š.)

Odluka donesena 15. 04. 2009.

  • Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Krstan Simić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-184/09

Apelacija

Odluka o dopustivosti

15. 04. 2009.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Mato Tadić, Krstan Simić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 15. aprila 2009. godine, u predmetu broj AP-184/09, rješavajući apelaciju Dragice Špirić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05 i 64/08), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Dragice Špirić podnesena protiv rješenja Kantonalnog suda Sarajevo, broj 65 0 I 055860 Gz od 23. decembra 2008. godine i rješenja Općinskog suda Sarajevo, broj 65 0 I 055860 08 I od 3. oktobra 2008. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.

OBRAZLOŽENJE

1. Dragica Špirić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Banja Luke, podnijela je, 20. januara 2009. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Kantonalnog suda Sarajevo (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud), broj 65 0 I 055860 Gz od 23. decembra 2008. godine i rješenja Općinskog suda Sarajevo (u daljnjem tekstu: Općinski sud), broj 65 0 I 055860 08 I od 3. oktobra 2008. godine.

2. Rješenjem Općinskog suda, broj 65 0 I 055860 08 I od 3. oktobra 2008. godine, koje je potvrđeno rješenjem Kantonalnog suda, broj 65 0 I 055860 Gz od 23. decembra 2008. godine, odbačen je kao neuredan apelanticin prijedlog za dozvolu izvršenja konačnog rješenja Kantonalne komisije za implementaciju člana 143. Zakona o radu (u daljnjem tekstu: Komisija). U obrazloženju rješenja Kantonalni sud navodi da je apelantica Općinskom sudu podnijela prijedlog za dozvolu izvršenja rješenja Komisije uz koji je dostavila izvršne isprave u fotokopiji. Prvostepeni sud je, u skladu s odredbom 35. Zakona o izvršnom postupku («Službene novine Federacije BiH» broj 32/03, u daljnjem tekstu: ZIP), od apelantice tražio da uredi prijedlog za dozvolu izvršenja na način što će sudu dostaviti originalne izvršne isprave ili njihove ovjerene kopije u roku od 8 dana. Apelantica je upozorena da će, u slučaju da ne postupi po traženju suda, postojati osnov za odbačaj prijedloga za dozvolu izvršenja. Apelantica je, postupajući po traženju suda, dostavila fotokopije ovjerenih fotokopija izvršnih isprava. Budući da je odredbom člana 35. ZIP-a propisano da se uz prijedlog za dozvolu izvršenje ima dostaviti izvršna isprava u originalu ili ovjerenoj kopiji sa potvrdom izvršnosti, a apelantica nije postupila po traženju suda, pa je prvostepeni sud pravilno postupio kad je prijedlog za dozvolu izvršenja odbacio kao neuredan.

3. Apelantica smatra da su joj osporenim rješenjima povrijeđena prava iz člana II/3.e) i člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»

Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (15) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu;»

5. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uvjeta) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda (vidi odluke Ustavnog suda broj AP 283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP 106/04 od 18. januara 2005. godine).

6. U konkretnom slučaju, apelantica je dopisom Općisnkog suda, od 3. septembra 2008. godine, bila pozvana da u roku od osam dana, a u skladu s članom 35. ZIP-a, pozvana da uredi prijedlog za dozvolu izvršenja na način što će dostaviti originale ili ovjerene fotokopije izvršnih isprava na kojima temelji svoj prijedlog. Budući da apelantica u ostavljenom roku nije postupila po trženju suda, nego je dostavila fotokopije ovjerenih fotokopija izvršnih isprava, apelanticin prijedlog je odbačen kao neuredan.

7. Dakle, da bi se u postupku pred Ustavnim sudom, moglo raspravljati o povredi prava zaštićenih Ustavom, apelantica je morala postupiti po traženju suda i urediti prijedlog za izvršenje ili opravdati nemogućnost postupanja po traženju suda. Kako apelantica nije postupila po traženju suda, niti je uspjela opravdati ovaj svoj propust, za meritorno razmatranje apelacije nije ispunjen uslov iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih po zakonu. Stoga, Ustavni sud zaključuje da apelantica nepostupanjem po traženju suda, nije efektivno iscrpila pravne lijekove, jer zbog poropusta da uredi prijedlog za dozvolu izvršenja, Općinski sud nije mogao meritorno odlučivati o apelanticinom prijedlogu.

8. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 15. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

9. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine,

Seada Palavrić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-184/09 (D. Š.) | Sudska praksa | Aktio