Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-962/08 (M. M.)
Odluka donesena 15. 04. 2009.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
- Pokretanje krivičnog postupka protiv trećih lica
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Krstan Simić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-962/08
Apelacija
Odluka o dopustivosti
15. 04. 2009.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Krstan Simić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 15. aprila 2009. godine, u predmetu broj AP-962/08, rješavajući apelaciju Mitra Markovića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05 i 64/08), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Mitra Markovića, podnesena protiv Presude Okružnog suda u Bijeljini broj 012-0-Kž-07-
000 231 od 18. decembra 2007. godine i Presude Osnovnog suda u Bijeljini broj 080-K-04-000 226 od 16. maja 2007. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Mitar Marković (u daljnjem tekstu: apelant) iz Lopara, koga zastupaju Rifat Konjić i Nihad Konjić, advokati iz Tuzle, podnio je 28. marta 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Okružnog suda u Bijeljini (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 012-0-Kž-07-000 231 od 18. decembra 2007. godine i Presude Osnovnog suda u Bijeljini (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 080-K-04-000 226 od 16. maja 2007. godine.
2. Presudom Osnovnog suda broj 080-K-04-000 226 od 16. maja 2007. godine, okrivljeni Jovan Božić je, na osnovu člana 350. stav 1. tačka 1. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske, oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo davanje lažnog iskaza iz člana 355. stav 1. Krivičnog zakonika Republike Srpske.
3. Punomoćinici apelanta, koji je u predmetnom postupku učestvovao u svojstvu oštećenog kao tužioca, su izjavili žalbu protiv Presude Osnovnog suda broj 080-K-04-000 226 od 16. maja 2007. godine, koju je Okružni sud Presudom broj 012-0-Kž-07-000 231 od 18. decembra 2007. godine odbio kao neosnovanu i potvrdio prvostepenu presudu.
4. Apelant se žali da je osporenim presudama povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, te član 4. stav 2. Protokola broj 7 uz Evropsku konvenciju.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi:
Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
6. Ustavni sud podsjeća da prema jezičkom značenju, član 6. Evropske konvencije, na koji se poziva apelant, u krivičnim postupcima garantuje pravo na zaštitu samo nekome protiv koga se «utvrđuje [...] osnovanost bilo kakve krivične optužbe». Naime, samo takvo lice može se smatrati «žrtvom» u smislu člana 6. Evropske konvencije. Prema tome, obrnuto tumačenje člana 6. Evropske konvencije, prema kojem bi se pravo na pravičan postupak garantovalo i nekome ko traži utvrđivanje osnovanosti krivične optužbe protiv drugog lica, prevazilazilo bi okvire tumačenja člana 6. Evropske konvencije. Iz navedenog proizlazi da član 6. stav 1. Evropske konvencije nije primjenjiv na konkretan slučaj. Budući da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine ne pruža širi obim zaštite od člana 6. stav 1. Evropske konvencije, slijedi da su navodi apelanata o povredi prava na pravično suđenje inkompatibilni ratione materiae sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Shodno navedenom, te s obzirom na akcesoran karakter člana 13. Evropske konvencije, i apelantovi navodi u vezi sa povredom prava na djelotvoran pravni lijek i prava iz člana 4. stav 2. Protokola broj 7 uz Evropsku konvenciju su inkompatibilni ratione materiae sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
7. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
8. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine,
Seada Palavrić