Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2518/08 (D. G.)

Odluka donesena 29. 04. 2009.

  • Apelacija preuranjena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Krstan Simić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2518/08

Apelacija

Odluka o dopustivosti

29. 04. 2009.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić, te sudije Mato Tadić i Krstan Simić, na sjednici održanoj 29. aprila 2009. godine, u predmetu broj AP 2518/08, rješavajući apelaciju Dušana Grujčića, na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16 st. 1 i 4 tačka 14 i člana 59 stav 2 alineja 1 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05 i 64/08), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedozvoljena apelacija Dušana Grujčića podnesena protiv Rješenja Okružnog suda u Banjoj Luci broj 011-

0-Ž-07-000 384 od 18. juna 2008. godine zato što je preuranjena.

OBRAZLOŽENJE

1. Dušan Grujčić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Prijedora, kog zastupa Slavica Bajić, advokat iz Prijedora, podnio je 15. avgusta 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 011-0-Ž-07-000 384 od 18. juna 2008. godine. Apelant je 19. januara 2009. godine dopunio apelaciju.

2. Rješavajući povodom apelantove tužbe protiv «Mittal» rudnika Prijedor (u daljnjem tekstu: tuženi) radi poništenja odluke o otkazu ugovora o radu i isplate, Osnovni sud u Prijedoru (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) je donio Presudu broj RS-89/05 od 13. aprila 2007. godine kojom je djelimično usvojio apelantov tužbeni zahtjev. Stavom 2 dispozitiva predmetne presude odbijen je kao neosnovan apelantov tužbeni zahtjev u dijelu kojim je tražio da se poništi Odluka tuženog o otkazu ugovora o radu broj 81-189/04 od 19. novembra 2004. godine i obaveže tuženi da mu isplati izgubljenu zaradu za period od otkaza ugovora o radu (19. mart 2005. godine) do apelantovog penzionisanja (27. april 2006. godine). Stavom 3 tuženi je obavezan da apelantu na ime razlike plata za period od 16. avgusta 2004. godine do 19. marta 2005. godine isplati iznos od 726,35 KM sa zakonskom kamatom, izvrši uplatu doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje na navedeni iznos i naknadi troškove spora. Stavom 4 odbijen je kao neosnovan višak apelantovog tužbenog zahtjeva u pogledu neisplaćenih plata, doprinosa nadležnim fondovima i troškova postupka, a stavom 5 je odlučeno da će o eventualnom zahtjevu koji se odnosi na isplatu razlike otpremnine u iznosu od 4.337,62 KM da se odluči nakon pravosnažnosti odluke o primarnom zahtjevu.

3. Odlučujući o apelantovoj žalbi protiv Presude Osnovnog suda broj RS-89/05 od 13. aprila 2007. godine, Okružni sud je donio Rješenje broj 011-0-Ž-07-000 384 od 18. juna 2008. godine. Tim rješenjem je uvažio žalbu i ukinuo prvostepenu presudu u stavovima 2 i 4 i u tom dijelu predmet vratio prvostepenom sudu na ponovni postupak.

4. Protiv Rješenja Okružnog suda broj 011-0-Ž-07-000 384 od 18. juna 2008. godine apelant je izjavio reviziju o kojoj Vrhovni sud Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) još nije donio odluku.

5. Apelant smatra da mu je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16 st. 1 i 4 tačka 14 Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kog suda u Bosni i Hercegovini.

Član 16 st. 1 i 4 tačka 14 Pravila Ustavnog suda glasi:

1) Ustavni sud može da razmatra apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 14) apelacija je preuranjena.

7. Shodno navedenim odredbama, apelacija može da se podnese samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.

8. U konkretnom slučaju, postupak o predmetu apelacije je nakon izjavljene revizije u toku pred Vrhovnim sudom koji još nije donio odluku o reviziji.

9. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da član 237 Zakona o parničnom postupku («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 58/03, 85/03, 74/05 i 63/07) glasi:

Član 237 (1)Stranke mogu da izjave reviziju protiv pravosnažne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostavljanja prepisa presude. (2)Revizija nije dozvoljena ako vrijednost osporenog dijela pravosnažne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka. (3)Izuzetno, Vrhovni sud Republike Srpske može da dozvoli reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje o reviziji bilo značajno za primjenu prava u drugim slučajevima.

10. Shodno praksi Ustavnog suda, revizija je, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek koji su apelanti dužni da iscrpe prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 16 stav 1 Pravila Ustavnog suda. Apelant odlučuje koji će pravni lijek da koristi, bez obzira na to da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanata je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. S obzirom na izuzetak predviđen u članu 237 stav 3 Zakona o parničnom postupku, shodno kom Vrhovni sud može da dozvoli reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao ovo pitanje. Zbog toga je u konkretnom slučaju apelacija preuranjena, jer je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, bez obzira na vrstu i razloge te odluke, apelant ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju u kojoj je, u smislu člana 19 stav 3 Pravila Ustavnog suda, dužan na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8a) ostale odluke, da navede i ovu odluku Ustavnog suda

11. Imajući u vidu odredbu člana 16 stav 4 tačka 14 Pravila Ustavnog suda, shodno kojoj će apelacija da se odbaci kao nedozvoljena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

12. U skladu sa članom VI/4 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Seada Palavrić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2518/08 (D. G.) | Sudska praksa | Aktio