Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3076/08 (Z. R.)
Odluka donesena 13. 05. 2009.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3076/08
Apelacija
Odluka o dopustivosti
13. 05. 2009.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 13. maja 2009. godine, u predmetu broj AP 3076/08, rješavajući apelaciju Zuhdije Redžića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05 i 64/08), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Zuhdije Redžića podnesena protiv rješenja Kantonalnog suda Bihać, broj 001-0-Gž-08-
000 781 od 21. jula 2008. godine, zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. Zuhdija Redžić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Velike Kladuše, koga zastupa Aziz Adilagić, podnio je 26. septembra 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Kantonalnog suda Bihać (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud), broj 001-0-Gž-08-000 781 od 21. jula 2008. godine.
2. Rješenjem Općinskog suda Velika Kladuša (u daljnjem tekstu: Općinski sud), broj 023-0-V-
06-000 049 od 12. maja 2008. godine, određena je u korist predlagatelja, među kojima je i apelant, naknada za izuzeto zemljište, koje je opisano u izreci rješenja u iznosu od 348.215,28 KM sa zateznom kamatom, te je Općina Velika Kladuša obavezana im naknaditi troškove postupka u iznosu od 2.882,20 KM. U preostalom dijelu u iznosu od 859.184,72 KM prijedlog predlagatelja za određivanje naknade za izuzeto neizgrađeno zemljište, kao i za naknadu izgubljene dobiti u iznosu od 52.800,00 KM se odbija kao neosnovan. Predlagatelji se odbijaju i za dio troškova ovog postupka u iznosu od od 5.232,80 KM kao neosnovanim.
3. Protiv navedenog rješenja žalbe su podnijeli predlagatelji i protupredlagatelj Kantonalnom sudu, koji je rješenjem, broj 003-0-Gž-08-000 781 od 21. jula 2008. godine, žalbe se djelomično uvažavaju pa se pobijeno rješenje u dosuđujućem dijelu u pogledu naknade za izuzeto zemljište preinačava utoliko što se umjesto iznosa od 348.215,28 KM dosuđuje iznos od 341.516,46 KM dok se za iznos od 6.698,82 KM zahtjev predlagatelja odbija, a prvostepeno rješenje u dijelu kojim je odbijen zahtjev protupredlagatelja za isplatu iznosa od 52.800,00 KM za izgubljenu dobit i naknadu troškova u iznosu od 5.232,80 KM ukida se i u ovom dijelu predmet vraća prvostepenom na ponovno suđenje.
4. Prema obavještenju Općinskog suda protiv drugostepene presude izjavljena je revizija Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud). Prema stanju spisa, postupak po reviziji je u toku.
5. Apelant smatra da mu je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje zaštićeno članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu zaštićeno članom II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: „Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.“
Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi:
„1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (14) apelacija je preuranjena;“
7. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen. U vezi sa tim, Ustavni sud zapaža da je predmetni postupak o predmetu apelacije u toku pred Vrhovnim sudom, koji još nije donio odluku o reviziji.
8. U vezi sa tim, Ustavni sud podsjeća da član 237. Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine(«Službene novine Federacije BiH», br. 53/03, 73/05 i 19/06) glasi: «Član 237. (1)Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravosnažne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostavljanja prepisa presude. (2)Revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravosnažne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka. (3)Izuzetno, Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine može dozvoliti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.»
9. Takođe, Ustavni sud podsjeća da je članom 254. stav 1. Zakona o parničnom postupku predviđeno da stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rješenja drugostepenog suda kojim je postupak pravomoćno završen, dok je stavom 4. istog člana predviđeno da će se u postupku povodom revizije protiv rješenja na odgovarajući način primjenivati odredbe Zakona o parničnom postupku o reviziji protiv presude.
10. Prema praksi Ustavnog suda revizija je, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji je apelant dužan iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Apelant odlučuje koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanta je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. Obzirom na izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. Zakona o parničnom postupku, prema kojem Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao ovo pitanje. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da je, u konkretnom slučaju, apelacija preuranjena, jer je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, bez obzira na vrstu i razloge te odluke, apelant ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju u kojoj je, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužan na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
11. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
12. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine,
Seada Palavrić