Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-505/09 (T. B.)
Odluka donesena 13. 05. 2009.
- Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-505/09
Apelacija
Odluka o dopustivosti
13. 05. 2009.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić, te sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 13. maja 2009. godine, u predmetu broj AP 505/09, rješavajući apelaciju Tomislava Bičanina, na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16 st. 1 i 4 tačka 15 i člana 59 stav 2 alineja 1 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05 i 64/08), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedozvoljena apelacija Tomislava Bičanina podnesena protiv Presude Kantonalnog suda u Tuzli broj 003-0-Gž-08-000046 od 30. decembra 2008. godine i Presude Opštinskog suda u Tuzli broj 032-0-P-07-00 687 od 7. novembra 2007. godine zbog toga što nisu iscrpljeni pravni lijekovi mogući prema zakonu.
OBRAZLOŽENJE
1. Tomislav Bičanin (u daljnjem tekstu: apelant) iz Puračića podnio je 17. februara 2009. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Kantonalnog suda u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 003-0-Gž-
08-000046 od 30. decembra 2008. godine i Presude Opštinskog suda u Tuzli (u daljnjem tekstu: Opštinski sud) broj 032-0-P-07-00 687 od 7. novembra 2007. godine.
2. Presudom Opštinskog suda broj 032-0-P-07-00 687 od 7. novembra 2007. godine, koja je potvrđena Presudom Kantonalnog suda broj 003-0-Gž-08-000046 od 30. decembra 2008. godine, obavezana je tužena Opština Lukavac da isplati apelantu ukupan iznos od 4.767,00 KM na ime naknade štete za oštećene i uništene pokretne stvari i oštećenja na stambenom objektu, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, kao i da mu nadoknadi troškove parničnog postupka. Međutim, predmetnom presudom odbijen je apelantov višak tužbenog zahtjeva za oštećene i uništene pokretne stvari i oštećene nepokretnosti preko dosuđenog iznosa, a dio tužbenog zahtjeva u kom je tražio naknadu štete za otuđeno vozilo odbijen je u cijelosti. U uvodu presude Opštinskog i Kantonalnog suda je navedeno da vrijednost predmeta spora iznosi 20.921,00 KM.
3. Shodno stanju spisa, apelant nije izjavio reviziju protiv drugostepene presude.
4. Apelant se žali da mu je osporenim presudama povrijeđeno pravo na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16 st. 1 i 4 tačka 15 Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kog suda u Bosni i Hercegovini.
Član 16 st. 1 i 4 tačka 15 Pravila Ustavnog suda glasi:
1) Ustavni sud može da razmatra apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (15) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu.
6. Shodno pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku, kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će da koristi pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može da se smatra konačnom, a pravni lijek iscrpljenim. Korišćenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 16 stav 1 Pravila Ustavnog suda (vidi Ustavni sud, odluke br. AP 283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP 106/04 od 18. januara 2005. godine).
7. Shodno ustaljenoj praksi Ustavnog suda, revizija, kao vanredni pravni lijek, predstavlja, u slučajevima u kojima je dozvoljena, efektivan pravni lijek (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 136/03 od 19. aprila 2004. godine). U slučaju da je revizija dozvoljena, tada mora da se iscrpi prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu. Naime, u članu 237 Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine («Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine» br. 53/03, 73/05 i 19/06) propisano je: «(1) Stranke mogu da izjave reviziju protiv pravosnažne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostavljanje prepisa presude. (2) Revizija nije dozvoljena ako vrijednost osporenog dijela pravosnažne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka. (3) Izuzetno, Vrhovni sud Federacije može da dozvoli reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje o reviziji bilo značajno za primjenu prava u drugim slučajevima».
8. U konkretnom slučaju, u prvostepenoj presudi Opštinskog suda i presudi Kantonalnog suda je navedena vrijednost spora od 20.921,00 KM, a tim presudama usvojen je dio apelantovog tužbenog zahtjeva u ukupnom iznosu od 4.767,00 KM. To znači da je u konkretnom slučaju vrijednost osporenog dijela pravosnažne presude veća od predviđenog limita od 10.000,00 KM, do kog revizija u principu ne može da se razmatra, pa je dozvoljena revizija protiv drugostepene presude u smislu postojećih odredbi Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine. Shodno tome, apelant je propustio da prije podnošenja apelacije, u zakonom predviđenom roku od 30 dana od dana prijema drugostepene presude Kantonalnog suda, izjavi reviziju u parničnom postupku. Shodno tome, pošto nije ispunjen uslov iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih prema zakonu, apelacija ne može da se razmatra.
9. Imajući u vidu odredbu člana 16 stav 4 tačka 15 Pravila Ustavnog suda, shodno kojoj će apelacija da se odbaci kao nedozvoljena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. U skladu sa članom VI/4 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Seada Palavrić