Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2234/08 (B. M. i D. M.)

Odluka donesena 13. 05. 2009.

  • Nije pravo koje uživa zaštitu Ustava i EK
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2234/08

Apelacija

Odluka o dopustivosti

13. 05. 2009.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić, te sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 13. maja 2009. godine, u predmetu broj AP 2234/08, rješavajući apelaciju Budimke Milićević i Dušana Milićevića, na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16 stav 4 tačka 9 i člana 59 stav 2 alineja 1 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05 i 64/08), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedozvoljena apelacija Budimke Milićević i Dušana Milićevića podnesena protiv Presude Okružnog suda u Trebinju broj 015-0-U-08-000 025 od 23. maja 2008. godine zbog toga što je, ratione materiae, inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Budimka Milićević i Dušan Milićević (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Bileće podnijeli su 19. jula 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Okružnog suda u Trebinju (u daljnjem tekstu. Okružni sud) broj 015-0-U-08-000 025 od 23. maja 2008. godine.

2. Rješenjem Odjeljenja za opštu upravu Opštine Bileća (u daljnjem tekstu: Odjeljenje) broj 05-534-7/07 od 9. jula 2007. godine odbijen je zahtjev apelanata za priznavanje prava na civilnu porodičnu invalidninu na osnovu poginule kćerke Mirjane Milićević. U obrazloženju rješenja je navedeno da stradanje kćerke apelanata nije nastalo pod okolnostima koje su predviđene Zakonom o zaštiti civilnih žrtava rata («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 25/93 i 37/07) kao osnov za priznavanje svojstva civilne žrtve rata.

3. Zaključkom Odjeljenja broj 05-534-26/07 od 27. decembra 2007. godine odbačen je zahtjev apelanata za pokretanje postupka o priznavanju prava na civilnu porodičnu invalidninu na osnovu poginule kćerke. U obrazloženju zaključka je navedeno da su apelanti podnijeli isti zahtjev i da je on odbijen Rješenjem Odjeljenja od 9. jula 2007. godine, te da se nisu stekli uslovi iz člana 113 stav 2 Zakona o opštem upravnom postupku («Službeni glasnik Republike Srpske» broj 13/02) da se po drugi put odlučuje o istom zahtjevu.

4. Protiv Zaključka Odjeljenja broj 05-534-26/07 od 27. decembra 2007. godine apelanti su izjavili žalbu. Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Banja Luka (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) je donijelo Rješenje broj 015-0-U-08-000 025 od 23. maja 2008. godine kojim je žalba apelanata odbijena kao neosnovana.

5. Apelanti su protiv rješenja Ministarstva pokrenuli upravni spor. Okružni sud je donio Presudu broj 015-0-U-08-000 025 od 23. maja 2008. godine kojom se tužba odbija kao neosnovana. Okružni sud je zaključio da su upravni organi pravilno postupili kada su odbili zahtjev apelanata navodeći da se radi o zahtjevu o kom je već ranije pravosnažno odlučeno, te da bi, u slučaju da organ uprave o istoj stvari ponovo rješava, bio narušen princip pravosnažnosti iz člana 13 Zakona o upravnom postupku.

6. Apelanti se žale na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).

7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16 stav 4 tačka 9 Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kog suda u Bosni i Hercegovini.

Član 16 stav 4 tačka 9 Pravila Ustavnog suda glasi:

Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je, ratione materiae, inkompatibilna sa Ustavom.

8. Ustavni sud zapaža da je osporenom presudom Okružnog suda tužba apelanata odbačena kao neosnovana, jer je utvrđeno da su apelanti već podnosili zahtjev za priznavanje prava na civilnu porodičnu invalidninu i da je o njemu pravosnažno odlučeno rješenjem Odjeljenja od 9. jula 2007. godine. Shodno tome, potrebno je prvo da se odgovori na pitanje da li predmetni postupak uživa zaštitu člana 6 stav 1 Evropske konvencije, odnosno člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine.

9. Ustavni sud se poziva na praksu Evropskog suda za ljudska prava shodno kojoj je odgovor na pitanje da li je član 6 stav 1 Evropske konvencije primjenljiv ili ne, sadržan u odgovoru na pitanje «da li je posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza» (vidi Evropski sud za ljudska prava, Tre Traktorer Aktiebolag, odluka od 17. jula 1989. godine, stav 41; i H v. France, odluka od 24. oktobra 1989. godine stav 47). Imajući u vidu navedenu praksu Evropskog suda za ljudska prava, koju Ustavni sud podržava, Ustavni sud mora da ispita da li je ishod ili «posljedica» predmetnog postupka bila odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza apelanata.

10. Ustavni sud podsjeća da se u predmetnom postupku utvrđivala procesna dopustivost tužbe. Ministarstvo je Rješenjem broj 015-0-U-08-000 025 od 23. maja 2008. godine odbilo žalbu apelanata protiv Zaključka Odjeljenja broj 05-534-26/07 od 27. decembra 2007. godine kojim je odbačen njihov zahtjev za pokretanje postupka o priznavanju prava na civilnu porodičnu invalidninu pozivajući se na odredbe člana 113 stav 2 Zakona o opštem upravnom postupku kojim je propisano da ako organ povodom zahtjeva stranke utvrdi da nema uslova za pokretanje postupka donijeće zaključak o odbacivanju zahtjeva stranke. Okružni sud je osporenom presudom odbio kao neosnovanu tužbu apelanata pozivajući se na član 13 Zakona o upravnom postupku. S obzirom na navedeno, Ustavni sud konstatuje da se u predmetnom postupku pred Okružnim sudom, u kom je donesena osporena presuda, nije odlučivalo o bilo kakvom građanskom pravu ili obavezi apelanata, budući da je u tom postupku utvrđeno da je predmetna tužba nedopustiva, jer je o istom pitanju koje je bilo predmet tužbenog zahtjeva apelanata već pravosnažno odlučeno rješenjem Odjeljenja od 9. jula 2007. godine. Shodno tome, ishod procedure u kojoj je donesena osporena presuda nije bio odlučujući za utvrđivanje građanskih prava i obaveza apelanata. Stoga, pitanje pravičnosti predmetnog postupka ne ulazi u domen člana 6 stav 1 Evropske konvencije, niti u domen člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine zbog čega je apelacija, ratione materiae, inkopatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom.

11. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16 stav 4 tačka 9 Pravila Ustavnog suda, shodno kojoj će apelacija da se odbaci kao nedozvoljena ukoliko je, ratione materiae, inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

12. U skladu sa članom VI/4 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Seada Palavrić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2234/08 (B. M. i D. M.) | Sudska praksa | Aktio