Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2812/08 (C. H. i Z. H.)

Odluka donesena 13. 05. 2009.

  • Protek roka
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2812/08

Apelacija

Odluka o dopustivosti

13. 05. 2009.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 13. maja 2009. godine, u predmetu broj AP 2812/08, rješavajući apelaciju Cmiljke Hrvalj i Zorana Hrvalja, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05 i 64/08), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Cmiljke Hrvalj i Zorana

Hrvalja podnesena protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 53 0 P 002984 07 Rev od 10. juna 2008. godine, presude Kantonalnog suda u Mostaru broj 007-0-Gž-07-000186 od 31. maja 2007. godine i presude Općinskog suda u Čapljini broj 07 53 P 002984 81 P od 20. decembra 2006. godine , zbog proteka roka za podnošenje apelacije.

OBRAZLOŽENJE

1. Cmiljka Hrvalj i Zoran Hrvalj (u daljnjem tekstu: apelanti), iz Čapljine, podnijeli su 17. septembra 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 53 0 P 002984 07 Rev od 10. juna 2008. godine, presude Kantonalnog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 007-0-Gž-07-000186 od 31. maja 2007. godine i presude Općinskog suda u Čapljini (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 07 53 P 002984 81 P od 20. decembra 2006. godine.

2. Presudom Općinskog suda broj 07 53 P 002984 81 P od 20. decembra 2006. godine, koja je potvrđena presudom Kantonalnog suda broj 007-0-Gž-07-000186 od 31. maja 2007. godine, odbijen je tužbeni zahtjev apelanata radi utvrđenja da su apelanti vlasnici nekretnina označenih kao k.č. 294/1 i k.č. 294/2 (stari premjer k.o. Klepci), koji po novom katastarskom operatu odgovara nekretninama označenim kao k.č. 1225 i k.č. 1226, osim dijela zemljišta na toj nekretnini označenoj po novom katastarskom operatu kao k.č. 1226 na kojem je sagrađena garaža Ž.V., kao tuženog u predmetnom sporu, i onog dijela zemljišta koje služi za njenu redovnu upotrebu u ukupnoj površini od 65 km2, uz naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 4.880,00 KM.

3. Apelanti su 19. jula 2007. godine protiv presude Kantonalnog suda broj 007-0-Gž-07-

000186 od 31. maja 2007. godine izjavili reviziju, ali je ona rješenjem Vrhovnog suda broj 53 0 P 002984 07 Rev od 10. juna 2008. godine odbačena kao nedopuštena. U obrazloženju rješenja, Vrhovni sud se pozvao na odredbu člana 237. st. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 53/03, 73/05 i 19/06) prema kojoj revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela osporene presude ne prelazi iznos od 10.000,00 KM. Budući da je kao vrijednost spora u tužbenom zahtjevu označen iznos od 6.000,00 KM, te da odlučivanje o reviziji u konkretnom predmetu nije od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima, sud je zaključio da revizija u konkretnoj pravnoj stvari nije dozvoljena.

4. Apelanti smatraju da im je osporenim rješenjem Vrhovnog suda broj 53 0 P 002984 07 Rev od 10. juna 2008. godine povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»

Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda glasi: «1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (4) protekao je rok za podnošenje apelacije;»

6. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelanti moraju da dođu do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelanti odlučuju o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelanti nisu ispoštovali formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda (vidi odluke Ustavnog suda broj AP 283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP 106/04 od 18. januara 2005. godine).

7. Iz navoda apelacije i priloženih dokumenata proističe da su apelanti protiv presude Kantonalnog suda izjavili reviziju, ali je ona rješenjem Vrhovnog suda broj 53 0 P 002984 07 Rev od 10. juna 2008. godine odbačena kao nedopuštena. Ustavni sud konstatuje da revizija u ovom slučaju nije efektivan pravni lijek u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Stoga, proizlazi da je konačna odluka u predmetnom slučaju presuda Kantonalnog suda broj 007-0-Gž-07-000186 od 31. maja 2007. godine.

8. Ustavni sud zapaža da iz spisa predmeta nije moguće zaključiti sa sigurnošću tačan datum kada su apelanti primili presudu Kantonalnog suda broj 007-0-Gž-07-000186 od 31. maja 2007. godine, ali da, s obzirom da su protiv presude Kantonalnog suda apelanti izjavili 19. jula 2007. godine reviziju Vrhovnom sudu, a da je apelacija podnesena Ustavnom sudu 17. septembra 2008. godine, proizlazi da je očigledno da je predmetna presuda Kantonalnog suda apelantici uručena prije 19. jula 2007. godine, te da je apelacija podnesena nakon što je protekao rok za podnošenje apelacije predviđen članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. U skladu sa navedenim, Ustavni sud je zaključio da je apelacija podnesena neblagovremeno, odnosno nakon proteka roka od 60 dana od dana kada je apelantica primila presudu.

9. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant podnese apelaciju nakon proteka roka za podnošenje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

10. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine,

Seada Palavrić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2812/08 (C. H. i Z. H.) | Sudska praksa | Aktio