Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1290/08 (J. P.)
Odluka donesena 10. 06. 2009.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
- Nije pravo koje uživa zaštitu Ustava i EK
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Krstan Simić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1290/08
Apelacija
Odluka o dopustivosti
10. 06. 2009.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudaca u sastavu: Miodrag Simović, predsjednik, Valerija Galić i Seada Palavrić, dopredsjednice, Krstan Simić i Mirsad Ćeman, suci, na sjednici održanoj 10. lipnja 2009. godine, u predmetu broj AP 1290/08, rješavajući apelaciju Joze Pinjuha, na temelju članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 16. stavak 4. točka 9. i članka 59. stavak 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05 i 64/08), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Joze Pinjuha podnesena protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 070-0-Rev-07-000096 od 22. siječnja 2008. godine zbog toga što je, ratione materiae, inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Jozo Pinjuh (u daljnjem tekstu: apelant) iz Širokog Brijega, kojega zastupa Karlo Sesar, odvjetnik iz Mostara, podnio je 29. travnja 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 070-0-Rev-07-000096 od 22. siječnja 2008. godine.
2. Apelant je podnio zahtjev za rekonstrukciju spisa Osnovnog suda udruženog rada u Mostaru, poslovni broj RS-637/89, navodeći da je postupak u tom predmetu bio u tijeku kada je uništen sudski spis uslijed ratnih djelovanja. Općinski sud u Mostaru (u daljnjem tekstu: Općinski sud) je donio Rješenje broj P.434/00-I od 22. svibnja 2006. godine. Tim je rješenjem Općinski sud dopustio obnovu predmetnog spisa i odredio da će se postupak nastaviti pred tim sudom pod poslovnim brojem P.434/00-I. Iz obrazloženja spomenutog rješenja proizlazi da je Općinski sud dopustio obnovu spisa na temelju nalaza vještaka medicinske struke koji je apelant priložio uz zahtjev za obnovu spisa.
3. Odlučujući o prizivu prvotuženika protiv Rješenja Općinskog suda broj P.434/00-I od 22. svibnja 2006. godine, Kantonalni sud u Mostaru (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) je donio Rješenje broj 007-0-Gž-06-000 805 od 5. listopada 2006. godine. Tim rješenjem Kantonalni sud je uvažio priziv i prvostupanjsko rješenje preinačio tako što je odbio apelantov zahtjev za obnovu spisa. Naime, Kantonalni sud je naveo da je apelant od dokumentacije potrebne za obnovu spisa priložio samo nalaz vještaka medicinske struke koji je rađen za potrebe predmeta Osnovnog suda udruženog rada u Mostaru broj RS-637/89. Međutim, apelant nije dostavio drugu dokumentaciju na temelju koje se po Pravilniku o ustroju i načinu unutarnjeg poslovanja u sudovima Hercegovačko-neretvanskog kantona («Narodne novine Hercegovačko-neretvanskog kantona» broj 2/01) može izvršiti obnova spisa, niti ju je sud mogao pribaviti na drugi način, a obnova se nije mogla izvršiti ni na temelju suglasnih izjava stranaka zato što su takve suglasnosti izostale. U svezi sa navedenim, Kantonalni sud je konstatirao da apelant nije ponudio minimum podataka na temelju kojih bi se obnovio spis. Također je zaključio da nalaz vještaka nije dovoljan da bi se sudski spis mogao obnoviti, te da je prvostupanjski sud, cijeneći priloženu dokumentaciju, trebao odbiti apelantov zahtjev.
4. Apelant je protiv Rješenja Kantonalnog suda broj 007-0-Gž-06-000 805 od 5. listopada 2006. godine izjavio reviziju koju je Vrhovni sud odbacio Rješenjem broj 070-0-Rev-07-000096 od 22. siječnja 2008. godine. Naime, Vrhovni sud je obrazložio da pobijanim rješenjem nije pravomoćno završen parnični postupak već da se samo odlučivalo o obnovi spisa u kojem je postupak bio u tijeku tako da je revizija nedopuštena sukladno odredbi članka 254. stavak 1. Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine («Službene novine FBiH» br. 53/03, 73/05 i 19/06).
5. Apelant se žali na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija), te prava na imovinu iz članka II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj uz Europsku konvenciju.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 16. stavak 4. točka 9. Pravila Ustavnog suda.
Članak VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacijsku mjerodavnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Članak 16. stavak 4. točka 9. Pravila Ustavnog suda glasi:
Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je, ratione materiae, inkompatibilna sa Ustavom.
7. Ustavni sud podsjeća na praksu Europskog suda za ljudska prava prema kojoj je članak 6. Europske konvencije primjenjiv u situaciji kada je «posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obveza» (vidi Europski sud za ljudska prava, odluke Tre Traktorer Aktiebolag od 17. srpnja 1989. godine, stavak 41; i H. protiv Francuske od 24. listopada 1989. godine, stavak 47). Slijedom navedenog, ukoliko predmetna procedura nije odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obveza članak 6. Europske konvencije se smatra neprimjenjivim.
8. Ustavni sud primjećuje da je Rješenjem Vrhovnog suda broj 070-0-Rev-07-000096 od 22. siječnja 2008. godine odbačena kao nedopuštena apelantova revizija izjavljena protiv Rješenja Kantonalnog suda broj 007-0-Gž-06-000 805 od 5. listopada 2006. godine, a kojim se povodom priziva odlučivalo o apelantovom zahtjevu za rekonstrukciju spisa Osnovnog suda udruženog rada u Mostaru, poslovni broj RS-637/89, koji je uništen tijekom rata.
9. U svezi s tim, Ustavni sud podsjeća na to da je smisao članka 6. stavak 1. Europske konvencije pružanje garancija pravičnog suđenja u postupcima u kojim se utvrđuju građanska prava pojedinca.
10. Iako se apelant isključivo žali na Rješenje Vrhovnog suda broj 070-0-Rev-07-000096 od 22. siječnja 2008. godine, kojim je odbačena njegova revizija, Ustavni sud primjećuje da je to rješenje doneseno u postupku u kojem su redovni sudovi odlučivali o apelantovom zahtjevu za rekonstrukciju predmetnog spisa. Ustavni sud zaključuje da se u tom postupku nije odlučivalo o apelantovim građanskim pravima i obvezama u smislu članka 6. stavak 1. Europske konvencije. Naime, u predmetnom postupku redovni sudovi su samo rješavali o procesnim pitanjima koja se tiču ispunjenja uvjeta za obnovu spisa, te, stoga, ishod takve procedure ne može biti odlučujući za utvrđivanje građanskih prava i obveza. Također, u predmetnom postupku se nije odlučivalo ni o apelantovom pravu na imovinu u smislu članka 1. Protokola broj 1. uz Europsku konvenciju. Stoga, slijedi da je predmetna apelacija u odnosu na navodne povrede članka 6. stavak 1. Europske konvencije i članka 1. Protokola broj 1. uz Europsku konvenciju, ratione materiae, inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
11. Sukladno navedenom, a imajući u vidu odredbu članka 16. stavak 4. točka 9. Pravila Ustavnog suda prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je, ratione materiae, inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
12. Sukladno članku VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovineprof. dr. Miodrag Simović