Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3784/08 (I. B. i B. B.)

Odluka donesena 24. 06. 2009.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
  • Državni službenik
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Krstan Simić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3784/08

Apelacija

Odluka o dopustivosti

24. 06. 2009.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Krstan Simić, na sjednici održanoj 24. juna 2009. godine, u predmetu broj AP 3784/08, rješavajući apelaciju Ismeta Begića, Besima Begića i "Almy" d.o.o. Zenica, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05 i 64/08), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Ismeta Begića, Besima Begića i "Almy" d.o.o. Zenica podnesena protiv presude Suda Bosne i Hercegovine, broj U-545/06 od 16. septembra 2008. godine zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Ismet Begić i Besim Begić (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Zenice, koje zastupa Jasmin Muratović advokat iz Sarajeva, podnijeli su 5. decembra 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) koja je zavedena pod brojem AP 3784/08, protiv presude Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH), broj U-545/06 od 16. septembra 2008. godine.

2. "Almy" d.o.o. Zenica (u daljnjem tekstu: apelant), koga zastupa Jasmin Muratović advokat iz Sarajeva, podnio je 5. decembra 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) koja je zavedena pod brojem AP 3786/08, protiv presude Suda BiH, broj U-545/06 od 16. septembra 2008. godine.

3. S obzirom na to da je Ustavnom sudu dostavljeno više apelacija iz njegove nadležnosti o istom pitanju, Ustavni sud je, u smislu člana 31. stav 1. Pravila Ustavnog suda donio odluku o spajanju predmeta AP 3784/08 i AP 3786/08 u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP 3784/08.

4. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: CIK BiH) je donijela odluku, broj 06-07-2385/05 od 20. jula 2006. godine, kojom je utvrđeno postojanje sukuba interesa te su izrečene sankcije za dvije fizičke osobe i jednu pravnu osobu odnosno za apelante. U obrazloženju je navedeno da je Ismet Begić, koji je u vrijeme obavljanja dužnosti zastupnika u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona, i Besim Begić, koji je u vrijeme obavljanja dužnosti vijećnika Općinskog vijeća Zenica, istovremeno bili ovlaštene osobe "Almy" d.o.o. Zenica, te zaključivali ugovore sa organima vlasti, odnosno Ministarstvom za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoliine Zeničko-dobojskog kantona , te Općinama Zenica i Zavidovići, kao i sa Federalnim ministarstvom za izbjegla i raseljena lica u iznosu od 803.793,71 KM, čime su prekršili odredbe člana 6. tačka 2. Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 16/02, 14/03 i 12/04), te su im izrečene sankcije da su nepodobni da se kandidiraju za bilo koju neposredno ili posredno izabranu funkciju u periodu od četiri godine nakon učinjenog prekršaja sa pojedinačno preciziranim rokovima za apelante u dipozitivu odluke. Apelanti se kažnjava novčanim kaznama i to Ismet Begić u iznosu od 10.000,00 KM, a Besim Begić u iznosu od 5.000,00 KM, a koje su dužni uplatiti u roku od šezdeset dana od dana prijema ove odluke, na račun Ministarstva za trezor institucija BiH kod Centralne banke Bosne i Hercegovine. Također, apelant "Almy" d.o.o. Zenica, kažnjava se novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 KM, zbog povrede člana

13. Zakona o sukobu interesa, koji je dužan uplatiti u roku od šesdeset dana od dana prijema ove odluke na račun Ministarstva za trezor institucija BiH, kod Centralne banke Bosne i Hercegovine. Istom odlukom je određeno da apelant "Almy" d.o.o. Zenica nema pravo sklapati ugovore sa bilo kojim organom vlasti ili agencijom u periodu od četiri godine nakon počinjenog prekršaja odnosno od 27. aprila 2004. godine.

5. Presudom Suda BiH, broj U-545/06 od 16. septembra 2008. godine broj U-267/06 od 7. jula 2006. godine, tužba apelanata protiv navedene odluke je odbijena. Sud je u obrazloženju presude, između ostalog naveo, da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke i koji je proveden u skladu sa članom 18. tačka 2. Zakona o sukobu interesa utvrđeno da su je apelanti Ismet Begić i Besim Begić, u vrijeme obavljanja dužnosti zastupnika u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona i vijećnika Općinskog vijeća Zenica, istovremeno bili ovlaštene osobe "Almy" d.o.o. Zenica, te zaključivali ugovore sa organima vlasti. Na osnovu ovako utvrđenog činjeničnog stanja, a primjenom Zakona o sukobu interesa i Uputstva za primjenu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 16/03 i 19/03, u daljnjem tekstu: Uputstvo), CIK je zaključila da su apelanti imali status izabranih zvaničnika u smislu navedenih propisa. CIK je pravilno zaključila da je došlo do sukoba interesa, odnosno da je došlo do povrede člana 6. tačka 2. i člana 13. tačka 1. Zakona o sukobu interesa i da su ispunjeni svi uslovi propisani članom 20. istog zakona da se apelantima izreknu naprijed navedene sankcije.

6. U apelaciji apelanti tvrde da je pobijanim odlukama povrijeđeno pravo apelanata na pravično suđenje, garantirano članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije. "Almy" d.o.o. Zenica naveo je i povredu prava na djelotvoran pravni lijek zaštićenog članom 13. Evropske konvencije.

7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

„Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.“

Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi:

„Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;“

8. Apelanti se žale na povredu prava na pravično suđenje u postupku okončanom donošenjem odluke Suda BiH, broj U-545/06 od 16. septembra 2008. godine, kojom je potvrđena odluka CIK-a, a kojom su apelanti sankcionisani, jer su počinili prekršaje odredbi člana 6. stav 2. i člana 13. Zakona o sukobu interesa.

9. Ustavni sud je, u predmetu AP-2418/06, već odlučivao o istim pravim pitanjima po apelaciji podnesenoj od strane apelanata fizičkog i pravnog lica koji su prekršajno sankcionisani zbog kršenja odredbi Zakona o sukobu interesa i donio je odluku u kojoj je odbacio kao ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine navode apelanata o povredi njihovog prava na pravično suđenje. Ustavni sud se, stoga, umjesto posebnog obrazloženja u ovoj odluci, poziva na obrazloženje i razloge date u odluci broj AP-2418/06 od 18. decembra 2008. godine (dostupna na www. ustavnisud.ba ). U navedenoj odluci Ustavni sud je ukazao na jurisprudenciju organa Evropske konvencije u pogledu rješavanja izbornih sporova koji se odnose na izabrane zvaničnike, te na izričit stav Evropskog suda da ovi sporovi izlaze iz građanskih i krivičnih okvira člana 6. stav 1. Evropske konvencije, u skladu sa njegovom dosadašnjom praksom izraženom u predmetu Pierre-Bloch protiv Francuske, (presuda od 21. oktobra 1997. godine, Izvještaji 1997-VI).

10. Razlozi navedeni u odluci broj AP-2418/06 od 18. decembra 2008. godine u cijelosti se odnose i na ovu odluku, pa zbog istih razloga Ustavni sud zaključuje da je i u konkretnom slučaju apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

11. Ustavni sud smatra i da je pozivanje apelanta "Almy" d.o.o. Zenica na pravo na djelotvoran pravni lijek ratione materiae inkompatibilno sa Evropskom konvencijom i Ustavom Bosne i Hercegovine, s obzirom da član 13. Evropske konvencije, koja se prema Ustavu Bosne i Hercegovine direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini, propisuje da: [...]“Svako čija su prava i slobode priznata ovom konvencijom narušena, ima pravo na pravni lijek pred nacionalnim vlastima[...].“ S obzirom da je prethodno utvrđeno da je apelantovo pozivanje na pravo na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilno sa Evropskom konvencijom i Ustavom Bosne i Hercegovine, isti se zaključak mora izvesti i u pogledu apelantovog pozivanja na pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, s obzirom da u konkretnom slučaju ne postoji „pravo zaštićeno konvencijom“, što je i uslov za primjenu navedenog člana.

12. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

13. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovineprof. dr. Miodrag Simović