Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1260/09 (GIK „Hidrogradnja“ AD Istočno Sarajevo-Pale)
Odluka donesena 02. 12. 2009.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1260/09
Apelacija
Odluka o dopustivosti
02. 12. 2009.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman na sjednici održanoj 2. decembra 2009. godine, u predmetu broj AP 1260/09, rješavajući apelaciju GIK „Hidrogradnja“ AD Istočno Sarajevo-Pale, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/0), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije GIK „Hidrogradnja“ AD Istočno Sarajevo-Pale podnesene protiv presuda Okružnog suda u Trebinju, br. 015-0-Gž-08-000381, 015-0-Gž-08-00387 i 015-0-Gž-08-
000369 od 11. februara 2009. godine, i presuda Osnovnog suda u Foči, br. 094-0-P-08-000049 i 094-0-P-08-000068 od 24. septembra 2008. godine, i broj 094-0-P-07-000196 od 8. jula 2008. godine, zato što su preuranjene.
OBRAZLOŽENJE
1. GIK „Hidrogradnja“ AD Istočno Sarajevo-Pale (u daljnjem tekstu: apelant), podnio je 22. aprila 2009. godine apelacije Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presuda Okružnog suda u Trebinju (u daljnjem tekstu: Okružni sud), br. 015-0-Gž-08-000381, 015-0-Gž-08-00387 i 015-0-Gž-08-000369 od 11. februara 2009. godine, i presuda Osnovnog suda u Foči (u daljnjem tekstu: Osnovni sud), br. 094-0-P-08-000049 i 094-0-P-08-000068 od 24. septembra 2008. godine, i broj 094-0-P-07-000196 od 8. jula 2008. godine.
2. Obzirom da je Ustavnom sudu dostavljeno više apelacija iz njegove nadležnosti koje se tiču istog činjeničnog i pravnog osnova, a koje je podnio isti apelant, Ustavni sud je u skladu sa članom 31. stav 1. Pravila Ustavnog suda donio odluku o spajanju predmeta u kojima će se voditi jedan postupak i donijeti jedna odluka pod brojem AP-1260/09. Spojene su sljedeće apelacije: AP-1260/09, AP-
1261/09 i AP-1262/09.
3. Osporenim presudama Osnovnog suda, br. 094-0-P-08-000049 i 094-0-P-08-000068 od 24. septembra 2008. godine, i broj 094-0-P-07-000196 od 8. jula 2008. godine, a koje su potvrđene presudama Okružnog suda, br. 015-0-Gž-08-000381, 015-0-Gž-08-00387 i 015-0-Gž-08-000369 od 11. februara 2009. godine, apelant kao tuženi je obavezan da tužiteljima, D.P., D.D., i M.Ć. kao zaposlenicima apelanta, na ime manje isplaćenih plata, naknada za ishranu (topli obrok), regresa, te zakonskih zateznih kamata, isplati novčane iznose bliže označene u dispozitivu presuda prvostepenog suda, kao i da im uplati doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, doprinose za zdravstveno osiguranje, doprinose po osnovu nezaposlenosti i doprinose za dječiju zaštitu, te naknadi troškove parničnog postupka.
4. Protiv drugostepenih presuda apelant je podnio revizije Vrhovnog sudu Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud). Prema stanju spisa, postupak pred Vrhovnim sudom je u toku.
5. Apelant smatra da mu je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), te pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: „Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.“
Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi:
„1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (14) apelacija je preuranjena;“
7. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
8. Ustavni sud ukazuje na odredbu člana 237. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 58/03, 85/03 i 74/05), koja propisuje uslove za dopustivost revizije.
Član 237.
1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravosnažne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostavljanja prepisa presude.
2) Revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravosnažne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka.
3) Izuzetno Vrhovni sud Republike Srpske može dozvoliti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.
Član 254.
1) Stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rješenja drugostepenog suda kojim je postupak pravosnažno završen. 2) Revizija protiv rješenja iz stava 1. ovog člana nije dozvoljena u sporovima u kojima ne bi bila dozvoljena revizija protiv pravosnažne presude. 3) Revizija je uvijek dozvoljena protiv rješenja drugostepenog suda kojim se izjavljena žalba odbacuje, odnosno kojim se potvrđuje rješenje prvostepenog suda o odbacivanju revizije. 4) U postupku povodom revizije protiv rješenja shodno će se primjenjivati odredbe ovog zakona o reviziji protiv presude.
9. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacija je u toku pred Vrhovnim sudom, koji još nije donio odluku o revizijama apelanta.
10. Ustavni sud je zauzeo stav da je revizija, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji je apelant, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, dužan iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu. Apelanti odlučuju koji će pravni lijek koristiti, neovisno da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Imajući u vidu izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. Zakona o parničnom postupku, u smislu da Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem odluke o apelacijama prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenim revizijama prejudicirao odluku o revizijama. S obzirom na navedeno u slučaju apelanta, apelacije su preuranjene, budući da su podnesene prije odluke Vrhovnog suda o revizijama. Nakon donošenja odluke o revizijama, neovisno od vrste te odluke, apelant ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju u kojoj je, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužan na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
11. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
12. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovineprof. dr. Miodrag Simović