Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2661/09 (M. P., M. P., L. K., O. M., M. M.)
Odluka donesena 02. 12. 2009.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2661/09
Apelacija
Odluka o dopustivosti
02. 12. 2009.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman na sjednici održanoj 2. decembra 2009. godine, u predmetu broj AP 2661/09, rješavajući apelaciju Momčila Pelemiša i dr, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Momčila Pelemiša, Milana Petrovića, Ljubiše Kusturića, Ostoje Markovića, Milice Marković, Miodraga Lukića, Slobodanke Živković, Dragana Lukića, Nebojše Lukić, Danice Lukić, Steve Mikića, Slavice Mikić, Cvjetine Mikić, Slaviše Mikić, Jelisavke Glišić, Mile Tejić, Zlatka Tejića, Mladena Jovića, Igora Stanojlovića, Save Andrića i Đorđe Miljanovića podnesena protiv presude Okružnog suda u Bijeljini broj Gž-597/05 od 17. juna 2009. godine i presude Osnovnog suda u Bijeljini broj P-638/94 od 25. maja 2005. godine, zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. Momčilo Pelemiš, Milan Petrović, Ljubiša Kusturić, Ostoja Marković, Milica Marković, Miodrag Lukić, Slobodanka Živković, Dragan Lukić, Nebojša Lukić, Danica Lukić, Stevo Mikić, Slavica Mikić, Cvjetina Mikić, Slaviša Mikić, Jelisavka Glišić, Mila Tejić, Zlatko Tejić, Mladen Jović, Igor Stanojlović, Savo Andrić i Đorđo Miljanović (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Anka Milićević, advokat iz Bijeljine, podnijeli su18. augusta 2009. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Okružnog suda u Bijeljini (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj Gž-597/05 od 17. juna 2009. godine i presude Osnovnog suda u Bijeljini (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj P-638/94 od 25. maja 2005. godine.
2. Apelanti su 14. novembra 1994. godine podnijeli tužbu Osnovnom sudu protiv Tome Tomića i Cvjetina Tomića (u daljnjem tekstu: tuženi) radi naknade materijalne štete koja se odnosi na troškove liječenja, kao i nematerijalnu štetu koja se odnosi na pretrpljene fizičke bolove, strah i smanjenje opšte životne aktivnosti zbog trajnog narušenja zdravlja.
3. Presudom Osnovnog suda broj P-638/94 od 25. maja 2005. godine koja je potvrđena presudom Okružnog suda broj Gž-597/05 od 17. juna 2009. godine, odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev apelanata kojim su tražili da se obavežu tuženi da im na ime materijalne i nematerijalne štete plate iznose pobliže navedene u izreci prvostepene presude, a u ukupnom iznosu od 35.000,00 KM, sa zakonskom kamatom.
4. Prema navodima iz apelacije, apelanti su izjavili reviziju Vrhovnom sudu Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) protiv presude Okružnog suda broj Gž-597/05 od 17. juna 2009. godine. Postupak pred Vrhovnim sudom je u toku.
5. Apelanti smatraju da im je osporenim presudama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), kao i pravo na imovinu, zaštićeno članom II/3.k). Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: „Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.“
Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi:
„1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (14) apelacija je preuranjena;“
7. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
8. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je u toku pred Vrhovnim sudom, koji još nije donio odluku o reviziji.
9. Član 237. Zakona o parničnom postupku Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 58/03, 85/03 i 74/05) glasi: «Član 237.
1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravosnažne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostavljanja prepisa presude.
2) Revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravosnažne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka.
3) Izuzetno Vrhovni sud Republike Srpske može dozvoliti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.»
10. Prema praksi Ustavnog suda revizija je, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji su apelanti dužni iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Apelanti odlučuju koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanata je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. S obzirom na izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. Zakona o parničnom postupku, prema kojem Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao ovo pitanje. Zbog toga je u konkretnom slučaju, apelacija preuranjena, jer je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, neovisno od vrste te odluke, apelanti imaju mogućnost da ponovo podnesu apelaciju u kojoj su, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužni na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
11. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
12. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovineprof. dr. Miodrag Simović