Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2443/09 (E. M.)
Odluka donesena 17. 12. 2009.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Krstan Simić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2443/09
Apelacija
Odluka o dopustivosti
17. 12. 2009.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Krstan Simić, na sjednici održanoj 17. decembra 2009. godine, u predmetu broj AP 2443/09, rješavajući apelaciju E.M., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija E.M. podnesena protiv presude Okružnog suda u Bijeljini broj 80 0 Mal 001699 09 Gž od 17.
juna 2009. godine i presude Osnovnog suda u Bijeljini broj 80 0 Mal 001699 07 Mal od 26. novembra 2008. godine, zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. Elizabeta Miler (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Bijeljine, koju zastupa Miodrag Stojanović, advokat iz Bijeljine, podnijela je 29. jula 2009. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Okružnog suda u Bijeljini (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 80 0 Mal 001699 09 Gž od 17. juna 2009. godine i presude Osnovnog suda u Bijeljini (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 80 0 Mal 001699 07 Mal od 26. novembra 2008. godine.
2. Presudom Osnovnog suda broj 80 0 Mal 001699 07 Mal od 26. novembra 2008. godine odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev Fonda stanovanja RS Banjaluka (u daljnjem tekstu: tužitelj). Tužbenim zahtjevom tužitelj je tražio da se apelantica obaveže da na ime ispunjenja obaveze uplate otkupne cijene stana u Bijeljini, ulica Tiršova br. 15, po ugovoru o otkupu stana broj Ov.2002/02 od 25. februara 2002. godine, isplati tužiocu iznos od 1.280,32 KM, sa zakonskom zateznom kamatom, počev od 12. marta 2002. godine, pa do isplate, kao i da mu naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.666,11 KM, sa zakonskom zateznom kamatom, počev od dana presuđenja, pa do isplate, sve u roku 15 dana od dana donošenja odluke, pod prijetnjom izvršenja. Stavom dva dispozitiva presude odbijen je kao neosnovan i drugi, kumulirani, tužbeni zahtjev tužitelja, kojim je tražio da se utvrdi da je raskinut, po samom zakonu zbog neispunjenja, ugovor o otkupu stana br. Ov.2002/02 od 25. februara 2002. godine, zaključen između Opštinske uprave Opštine Bijeljina, kao prodavca i apelantice. Stavom tri dispozitiva presude tužitelj je obavezan da apelantici naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 560 KM. Stavom četiri dispozitiva presude apelantica je odbijena sa viškom zahtjeva za naknadu troškova parničnog postupka preko iznosa dosuđenog u stavu tri dispozitiva.
3. Okružni sud je 17. juna 2009. godine donio presudu broj 80 0 Mal 001699 09 Gž kojom je uvažena žalba tužitelja, pa je presuda Osnovnog suda broj 80 0 Mal 001699 07 Mal od 26. novembra 2008. godine preinačena na način da je apelantica obavezana da na ime ispunjenja obaveze uplate otkupne cijene stana u Bijeljini, ulica Tiršova br. 15, po ugovoru o otkupu stana broj Ov.2002/02 od 25. februara 2002. godine, isplati tužiocu iznos od 1.280,32 KM, sa zakonskom zateznom kamatom, počev od 12. marta 2002. godine, pa do isplate, kao i da mu naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.286,00 KM, sve u roku 15 dana pod prijetnjom prinudnog izvršenja. Stavom dva dispozitiva presude odbijen je kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka preko dosuđenog iznosa.
4. Prema navodima iz apelacije, apelantica je izjavila reviziju Vrhovnom sudu Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) protiv presude Okružnog suda broj 80 0 Mal 001699 09 Gž od 17. juna 2009. godine. Postupak pred Vrhovnim sudom je u toku.
5. Apelantica smatra da joj povrijeđeno pravo na nediskriminaciju iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
„Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.“ Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi:
„1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
(14) apelacija je preuranjena;“
7. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
8. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je u toku pred Vrhovnim sudom, koji još nije donio odluku o reviziji.
9. Član 237. Zakona o parničnom postupku Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 58/03, 85/03 i 74/05) glasi:
«Član 237.
1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravosnažne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostavljanja prepisa presude.
2) Revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravosnažne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka.
3) Izuzetno Vrhovni sud Republike Srpske može dozvoliti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.»
10. Prema praksi Ustavnog suda revizija je, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji su apelanti dužni iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Apelanti odlučuju koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanata je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. S obzirom na izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. Zakona o parničnom postupku, prema kojem Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao ovo pitanje. Zbog toga je u konkretnom slučaju, apelacija preuranjena, jer je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, neovisno od vrste te odluke, apelantica ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju u kojoj je, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužna na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
11. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
12. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine prof. dr. Miodrag Simović