Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-416/09 (M. P.)
Odluka donesena 12. 01. 2010.
- Nije pravo koje uživa zaštitu Ustava i EK
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-416/09
Apelacija
Odluka o dopustivosti
12. 01. 2010.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednici Valerija Galić i Seada Palavrić, i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 12. januara 2010. godine, u predmetu broj AP 416/09, rješavajući apelaciju Milanke Pereule, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Milanke Pereule podnesena protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 070-0-Su-08-001430 od 11. decembra 2008.
godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Milanka Pereula (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Mirsad Sipović, advokat iz Sarajeva, podnijela je 10. februara 2009. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), broj 070-0-Su-08-001430 od 11. decembra 2008. godine.
2. Rješenjem Vrhovnog suda, broj 070-0-Su-08-001430 od 11. decembra 2008. godine, odbijen je apelanticin zahtjev za izuzeće Milice Filipović, sudije Općinskog suda Sarajevo (u daljnjem tekstu: Općinski sud), Gorana Salihovića, predsjednika Općinskog suda i Begzade Gavrankapetanović-Salihagić, predsjednice Kantonalnog suda Sarajevo (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) u predmetu Općinskog suda broj 65 0 P 044399 06 P. U obrazloženju rješenja je navedeno da predsjednik Vrhovnog suda nije nadležan da rješava o izuzeću sudije ili predsjednika Općinskog suda, te stoga u odnosu na ove sudije zahtjev za izuzeće nije ni razmatran. Nadalje, sud je u odnosu na zahtjev za izuzeće predsjednice Kantonalnog suda odbio kao neosnovan, iz razloga što se izuzeće zahtjeva u odnosu na predmet broj 65 0 P 044399 06 P, koji se nalazi u postupku rješavanja pred Općinskim sudom. Odredbom člana 358. stav 3. Zakona o parničnom postupku propisano je da se izuzeće može tražiti samo u odnosu na poimenično određenog sudiju u predmetu u kojem postupa, pa shodno navedenom očigledno je da predsjednica Kantonalnog suda u ovoj procesnoj fazi u konkretnom predmetu ni na koji način ne može biti sudija koji postupa u spornom predmetu.
3. Apelantica se žali da joj je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravičan postupak iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na nediskriminaciju iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
„Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.“ Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi:
„Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;“
5. U pogledu pobijanog rješenja Vrhovnog suda, broj 070-0-Su-08-001430 od 11. decembra 2008. godine, Ustavni sud zapaža da je doneseno u okviru parničnog postupka u kojem je sud ispitivao da li postoje zakonski uslovi za izuzeće sudije. Ustavni sud se, pri ocjeni da li je predmetni postupak obuhvaćen garancijama prava na pravično suđenje, poziva na praksu Evropskog suda za ljudska prava, koji smatra da je odgovor na ovo pitanje sadržan u odgovoru na pitanje: «da li je posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza» (vidi odluke Evropskog suda za ljudska prava Tre Traktorer Aktiebolag od 17. jula 1989. godine stav 41; kao i H v. France od 24. oktobra 1989. godine stav 47.). Dakle, ukoliko je posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza član 6. stav 1. Evropske konvencije se smatra primjenljivim, ukoliko predmetna procedura nije odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza član 6. stav 1. Evropske konvencije se smatra neprimjenljivim.
6. Imajući u vidu navedenu praksu Evropskog suda za ljudska prava koju Ustavni sud podržava, u konkretnom slučaju Ustavni sud mora da ispita da li je ishod ili «posljedica» predmetnog postupka («procedure»), u kom je odlučivano o zahtjevu apelantice za izuzeće sudije u parničnom postupku koji se vodio pred Općinskim sudom, bila odlučujuća za utvrđivanje njenih građanskih prava i obaveza.
7. Ustavni sud smatra da se u akcesornom postupku koji se u okviru parničnog postupka odnosi na utvrđenje ispunjenosti zakonskih uslova za izuzeće sudija ne utvrđuju građanska prava i obaveze. U skladu s navedenim, ishod takve procedure nije odlučujući za utvrđivanje građanskih prava i obaveza. Navedeni stav, Ustavni sud temelji na činjenici da se u proceduri povodom prijedloga za izuzeće rješavaju procesne stvari, tj. odlučuje se da li su ispunjeni zakonski uslovi za izuzeće sudije, te stoga, ishod takve procedure ne može biti odlučujući za utvrđivanje građanskih prava i obaveza (vidi Ustavni sud, odluka o dopustivosti, broj AP-786/07 od 9. maja 2007. godine). Na osnovu navedenog, Ustavni sud zaključuje, da postupak po prijedlogu apelanta za izuzeće nije obuhvaćen garancijama prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Također, kako je Ustavni sud zaključio da se postupak povodom zahtjeva za izuzeće sudije nije ticao određivanja građanskih prava i obaveza apelanta, navodi u vezi sa povredom člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije i člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju moraju se također odbaciti kao ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom.
8. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
9. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine prof. dr. Miodrag Simović