Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-829/09 (S. T.)
Odluka donesena 12. 01. 2010.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-829/09
Apelacija
Odluka o dopustivosti
12. 01. 2010.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednici Valerija Galić i Seada Palavrić, i sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 12. januara 2010. godine, u predmetu broj AP 829/09, rješavajući apelaciju Stipe Tomića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Stipe Tomića podnesena protiv presude Kantonalnog suda Bihać broj 001-0-GŽ-08-000 358 od 13. januara 2009. godine, zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. Stipo Tomić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bihaća, kojeg zastupa Emira Imširević advokat iz Bihaća, podnio je 18. marta 2009. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Kantonalnog suda Bihać (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 001-0-GŽ-08-000 358 od 13. januara 2009. godine.
2. Presudom Općinskog suda Bihać (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 017-0-P-06-000520 od 28. decembra 2007. godine, obavezana je tužena JU OŠ "Harmani I" Bihać da na ime novčanih potraživanja iz radnog odnosa isplati apelantu kao jednom od tužitelja na ime neisplaćenog dijela plaća za period od januara do augusta 2005. godine iznos od 4.128,66 KM, na ime regresa za godišnji odmor za 2005.godinu iznos od 660,80 KM i na ime neisplaćene otpremnine zbog odlaska u penziju umrle Marije Tomić, prednika apelanta, iznos od 3.374,82 KM sa zateznom kamatom i da naknadi troškove postupka, dok je odbijen preostali dio tužbenog zahtjeva za isplatu regresa u iznosu od 1,21 KM.
3. Presudom Kantonalnog suda broj 001-0-GŽ-08-000 358 od 13. januara 2009. godine, žalba je djelimično uvažena, pa je prvostepena presuda u usvajajućem dijelu tužbenog zahtjeva preinačena tako što se tužbeni zahtjev apelanta za isplatu regresa za godišnji odmor za 2005. godinu i otpremnine zbog odlaska u penziju umrle Marije Tomić te kamata na iznos regresa i otpremnine odbija kao neosnovan. Stavom 2 presude je određeno da se u preostalom dijelu žalba odbija kao neosnovana a prvostepena presuda u usvajajućem dijelu tužbenog zahtjeva potvrđuje. U stavu 3 presude je utvrđeno da se žalba tuženog izjavljena protiv prvostepene presude u odbijaćem dijelu tužbenog zahtjeva kao nedopuštena odbacuje.
4. Apelant je protiv drugostepene presude 17. februara 2009. godine izjavio reviziju Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), a koju je 26. februara 2009. godine dopunio. Prema stanju spisa, postupak po reviziji je u toku.
5. Apelant smatra da mu je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na imovinu zaštićeno članom II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: „Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.“
Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi:
„1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (14) apelacija je preuranjena;“
7. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen. U vezi sa tim, Ustavni sud zapaža da je predmetni postupak o predmetu apelacije u toku pred Vrhovnim sudom, koji još nije donio odluku o reviziji.
8. U vezi sa tim, Ustavni sud podsjeća da član 237. Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine(«Službene novine Federacije BiH», br. 53/03, 73/05 i 19/06) glasi: «Član 237. (1)Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravosnažne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostavljanja prepisa presude. (2)Revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravosnažne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka. (3)Izuzetno, Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine može dozvoliti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.»
9. Prema praksi Ustavnog suda revizija je, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji je apelant dužan iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Apelant odlučuje koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanta je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. Obzirom na izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. Zakona o parničnom postupku, prema kojem Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao ovo pitanje. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da je, u konkretnom slučaju, apelacija preuranjena, jer je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, bez obzira na vrstu i razloge te odluke, apelant ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju u kojoj je, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužan na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
10. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovineprof. dr. Miodrag Simović