Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1981/09 (Z. M.)

Odluka donesena 11. 02. 2010.

  • Apelacija preuranjena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Krstan Simić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1981/09

Apelacija

Odluka o dopustivosti

11. 02. 2010.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Krstan Simić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 11. februara 2010. godine, u predmetu broj AP 1981/09, rješavajući apelaciju Zuhde Merdžića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Zuhde Merdžića podnesena protiv presude Okružnog suda u Banjoj Luci broj 011-0-Gž-

08-000 685 od 21. maja 2009. godine, rješenja Okružnog suda u Banjoj Luci broj 011-0-Gž-08-000 685 od 21. maja 2009. godine, presude Osnovnog suda u Banjoj Luci broj P-8473/99 od 21. maja 2007. godine i rješenja Osnovnog suda u Banjoj Luci broj P-8473/99 od 30. novembra 2006. godine, zato što je preuranjena.

OBRAZLOŽENJE

1. Zuhdo Merdžić (u daljnjem tekstu: apelant), iz Gradiške, podnio je 22. juna 2009. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Okružnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 011-0-Gž-08-000 685 od 21. maja 2009. godine, rješenja Okružnog suda broj 011-0-Gž-08-000 685 od 21. maja 2009. godine, presude Osnovnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj P-8473/99 od 21. maja 2007. godine i rješenja Osnovnog suda broj P-8473/99 od 30. novembra 2006. godine.

2. Apelant je podnio Osnovnom sudu tužbu protiv M.M. i Ž.M., radi utvrđenja ništavosti ugovora o razmjeni nekretnina, kojeg je zaključio sa M.M. 28. jula 1992. godine, ovjeren kod ovog suda pod brojem I-Ov-1703/92 od 30. jula 1992. godine.

3. Djelimičnom presudom Osnovnog suda P-8473/99 od 11. jula 2002. godine, koja je potvrđena djelimičnom presudom Okružnog suda Gž-314/03 od 9. jula 2004. godine, usvojen je apelantov tužbeni zahtjev i utvrđeno da je ništav predmetni ugovor o zamjeni nekretnina, pobliže opisane u izreci u izreci presude.

4. U nastavku postupka, presudom Osnovnog suda broj P-8473/99 od 21. maja 2007. godine usvojen je dio tužbenog zahtjeva apelanta kojim je tražio da se uklone dograđeni dio i uspostavi prvobitno stanje predmetnih nekretnina u vrijeme zaključenja ugovora, dok je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev apelanta kojim je tražio od ovog suda da obaveže tužene M.M. i Ž.M. da mu, na ime neosnovanog bogaćenja, isplate iznos od 55.000,00 KM i da mu naknade troškove parničnog postupka. Također, odbijen je kao neosnovan protivtužbeni zahtjev tuženih da se apelant obaveže da im isplati iznos od 42.083,00 KM na ime izvršenih ulaganja i dogradnje na predmetnim nekretninama.

5. Presudom Okružnog suda broj 011-0-Gž-08-000 685 od 21. maja 2009. godine apelantova žalba je odbijena kao neosnovana i prvostepena presuda Osnovnog suda od 21. maja 2007. godine potvrđena u pobijanom odbijajućem dijelu odluke o tužbenom zahtjevu i odluke o troškovima parničnog postupka, dok je žalba tuženih djelimično usvojena i prvostepena presuda preinačena u pobijanom usvajajućem dijelu odluke o tužbenom zahtjevu i odbijen tužbeni zahtjev apelanta u pogledu uklanjanja dograđivanih dijelova na nekretninama, te je obavezan apelant da tuženima naknadi na ime izvršenih ulaganja iznos od 42.083,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom. Nakraju, ovaj sud je odbio kao neosnovanu žalbu tuženih u dijelu odluke o troškovima parničnog postupka i potvrdio prvostepenu presudu u tom dijelu.

6. Rješenjem Osnovnog suda broj P-8473/99 od 30. novembra 2006. godine apelant je kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM zbog ometanja rada suda.

7. Rješenjem Okružnog suda broj 011-0-Gž-08-000 685 od 21. maja 2009. godine djelimično je uvažena apelantova žalba, prvostepeno rješenje Osnovnog suda od 30. novembra 2006. godine preinačeno i novčana kazna smanjena sa 500,00 KM na 200,00 KM.

8. Apelant je protiv osporenih odluka izjavio reviziju. Prema stanju spisa, postupak po reviziji je u toku.

9. Apelant smatra da mu je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Također, apelant se žalio i na pravo na život, pravo na ličnu slobodu i sigurnost, pravo na slobodu kretanja i prebivališta i pravo da ne bude držan u ropstvu i podvrgnut ponižavajućem tretmanu.

10. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda glasi:

1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: (14) apelacija je preuranjena;

11. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.

12. Ustavni sud ukazuje na odredbu člana 237. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 58/03, 85/03 i 74/05), koja propisuje uslove za dopustivost revizije.

Član 237.

1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravosnažne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostavljanja prepisa presude.

2) Revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravosnažne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka.

3) Izuzetno Vrhovni sud Republike Srpske može dozvoliti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.

13. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je u toku pred Vrhovnim sudom Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), koji još nije donio odluku o reviziji.

14. Ustavni sud je zauzeo stav da je revizija, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji je apelant, u smislu člana 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, dužan iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu. Apelanti odlučuju koji će pravni lijek koristiti, neovisno da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Imajući u vidu izuzetak predviđen u članu 237. stav 3. Zakona o parničnom postupku, u smislu da Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem odluke o apelaciji prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao odluku o reviziji. S obzirom na navedeno u slučaju apelanata, apelacija je preuranjena, budući da je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, neovisno od vrste te odluke, apelant ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju u kojoj je, u smislu člana 19. stav 3. Pravila Ustavnog suda, dužan na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.

15. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

16. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovineprof. dr. Miodrag Simović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1981/09 (Z. M.) | Sudska praksa | Aktio