Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1892/09 (Federalno pravobranilaštvo Sarajevo)

Odluka donesena 11. 02. 2010.

  • Apelacija ratione personae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Krstan Simić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1892/09

Apelacija

Odluka o dopustivosti

11. 02. 2010.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Krstan Simić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 11. februara 2010. godine, u predmetu broj AP 1892/09, rješavajući apelaciju Federalnog pravobranilaštva Sarajevo, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 10. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Federalnog pravobranilaštva Sarajevo podnesena protiv presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 070-0-Rev-08-000211 od 12.

marta 2009. godine, zbog toga što je ratione personae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine..

OBRAZLOŽENJE

1. Federalno pravobranilaštvo Sarajevo (u daljnjem tekstu: apelant), podnijelo je 17. juna 2009. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 070- 0-Rev-08-000211 od 12. marta 2009. godine.

2. Presudom Općinskog suda Grdačac broj P-358/05 od 20. aprila 2007. godine, koja je potvrđena presudom Kantonalnog suda Tuzla broj 003-0-Gž-07-001578 od 11. decembra 2007. godine, djelomično je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja Save Pantića i obavezana prvotužena Federacija Bosne i Herecgovine (u daljnjm tekstu: FBiH)-MUP FBiH, koju je zastupao apelant, da tužitelju naknadi na ime materijalne štete iznos od 24.425,24 KM sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima postupka. Istom presudom tužitelj je odbijen sa viškom tužbenog zahtjeva u odnosu na prvotuženu, kao i u odnosu na cjelokupni tužbeni zahtjev u odnosu na drugotuženi Tuzlanski kanton (u daljnjm tekstu: TK)-MUP TK, kojeg je zastupalo Kantonalno pravobranilaštvo Tuzla

3. Presudom Vrhovnog suda, broj 070-0-Rev-08-000211 od 12. marta 2009. godine, revizija prvotužene protiv drugostepene presude je odbijena.

4. Apelant smatra da mu je povrijeđeno pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u dalnjem tekstu: Evropska konvencija).

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 10. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

„Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.“ Član 16. stav 4. tačka 10. Pravila Ustavnog suda glasi:

„Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

10. apelacija je ratione personae inkompatibilna sa Ustavom;“

6. Umjesto posebnog obrazloženja ove odluke u pogledu dopustivosti predmetnih apelacionih navoda, Ustavni sud se poziva na obrazloženje i razloge navedene u Odluci Ustavnog suda broj AP- 929/06 od 17. aprila 2008. godine (dostupna i na www.ustavnisud.ba ). Naime, Ustavni sud je u navedenoj odluci zaključio da je apelant podnio apelaciju u svoje ime, mada ukazuje na povredu prava iz Ustava Bosne i Hercegovine za drugog pravnog subjekta, te da prema tome, on nije pogođen u svojoj pravnoj poziciji i nema prava da bude apelant, već samo, in eventu, zastupnik pogođenog subjekta, a to pitanje Ustavni sud nije htio prejudicirati. Ustavni sud je zaključio da u obavljanju svoje funkcije zakonskog zastupnika, apelant ne može tvrditi da su povrijeđena „njegova“ prava, već može, u svojstvu zastupnika, tvrditi da su povrijeđena prava subjekta, za kojeg je zakonski ovlašten da ga zastupa.

7. Ustavni sud je iz tih razloga zaključio da je apelacija ratione personae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine

8. Ustavni sud smatra da se razlozi koji su navedeni u Odluci broj AP-929/06 od 17. aprila 2008. godine u cijelosti odnose i na predmetni slučaj , pa zbog istih razloga, Ustavni sud zaključuje da je u konkretnom slučaju apelacija ratione personae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

9. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 10. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione personae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine prof. dr. Miodrag Simović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1892/09 (Federalno pravobranilaštvo… | Sudska praksa | Aktio