Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-961/09 (H. I., M. H., E. H., S. H.)

Odluka donesena 11. 02. 2010.

  • Nenadležnost za odlučivanje
  • Apelacija ratione temporis inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Krstan Simić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-961/09

Apelacija

Odluka o dopustivosti

11. 02. 2010.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Krstan Simić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 11. februara 2010. godine, u predmetu broj AP 961/09, rješavajući apelaciju Hane Islamović i dr., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tač. 1. i 11. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Hane Islamović, Mehmeda Hujdura, Edhema Hujdura, Saliha Hujdura, Zijada Hujdura i Jahije Zejnilovića podnesena protiv presude Sreskog suda u Tuzli broj K-108/50 od 18. marta 1950. godine, zbog toga što je ratione temporis inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Hane Islamović, Mehmeda Hujdura, Edhema Hujdura, Saliha Hujdura, Zijada Hujdura i Jahije Zejnilovića podnesena protiv obavijesti Kantonalnog tužilaštva u Tuzli broj Kta. 1398/09 od 12. juna 2009. godine i broj Kta. 1389/09 od 29. maja 2009. godine, zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine za odlučivanje.

OBRAZLOŽENJE

1. Hana Islamović, Mehmed Hujdur, Edhem Hujdur, Salih Hujdur, Zijad Hujdur i Jahija Zejnilović (u daljnjem tekstu: apelanti), iz Sapne, Tuzle, Gornjeg Hrasnog i Hrasnog, koje zastupa Salih Mehanović, advokat iz Kalesije, podnijeli su 26. marta 2009. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv protiv presude Sreskog suda u Tuzli (u daljnjem tekstu: Sreski sud) broj K-108/50 od 18. marta 1950. godine. Apelant Edhem Hujdur je 15. jula 2009. godine dopunio apelaciju, žaleći se protiv obavijesti Kantonalnog tužilaštva u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalno tužilaštvo) broj Kta. 1398/09 od 12. juna 2009. godine i broj Kta. 1389/09 od 29. maja 2009. godine.

2. Presudom Sreskog suda broj K-108/50 od 18. marta 1950. godine S.H., prednik apelanata, je oglašen krivim što je u toku 1949. godine u Gornjem Hrasnom, kao proizvođač žitarica, odbio da preda 3649 Kg kukuruza, 685 Kg zobi, 142 Kg krompira, 140 Kg graha, 300 Kg sijena, 600 Kg slame i 20 Kg mlijeka, što je od toga predao 2643 Kg kukuruza, 51 Kg sijena i 670 Kg slame i to u februaru 1950. godine, dakle preduzeo radnju koja ima za cilj da ometa i ugrozi državnu privrednu politiku, čime je počinio krivično djelo iz člana 5. ZTSS, pa je radi toga po članu 6/I. Rečenica 2. istog zakona osuđen na kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od jedne godine, u koju mu se kaznu uračunava pritvor od 1. do 3. februara 1950. godine, i konfiskaciju cjelokupne imovine.

3. Povodom krivične prijave apelanata, Kantonalno tužilaštvo je obaviješću broj Kta. 1389/09 od 29. maja 2009. godine, obavijestilo apelante da neće narediti sprovođenje istrage u vezi sa izvođenjem radova na dijelu zemljišta označenog kao k.č. broj 2966 zvano „Luka“, ekonomsko dvorište i škola i k.č. 2967 zvano „Suljina bašča“, voćnjak i njiva, sve upisane po novom premjeru u p.l. broj 135/01 K.O. Hrasno u korist zajednice osnovnih škola Kalesija-Tojšići, jer je iz prijave i pratećih spisa očigledno da prijavljeno krivično djelo nije krivično djelo, te da se radi o pravnoj stvari za koju su nadležni općinski organi u upravnom postupku. Apelanti su poučeni da protiv predmetne obavijesti imaju pravo podnijeti pritužbu Uredu tužioca tužilaštva u roku od osam dana od dana prijema obavijesti.

4. Povodom pritužbe apelanata protiv obavijesti broj Kta. 1389/09 od 29. maja 2009. godine, Kantonalno tužilaštvo je obaviješću broj Kta. 1398/09 od 12. juna 2009. godine, informisalo apelante da je, nakon analize svih podataka i dokaza u spisu, utvrđeno kako je odluka o nesprovođenju istrage pravilna i zakonita, zbog svih razloga navedenih u osporenom dopisu.

5. Apelanti smatraju da su im osporenim odlukama povrijeđena prava iz čl. II/3.b), II/3.e), II/3.k) i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, čl. 13., 14., i 17. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, čl. 2., 5., 16. i 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i čl. 2., 7., 8., 12. i 17. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tač. 1. i 11. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 16. stav 4. tačka 11. Pravila Ustavnog suda glasi:

Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

1. Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje;

11. apelacija je ratione temporis inkompatibilna sa Ustavom;

U pogledu presude Sreskog suda u Tuzli broj K-108/50 od 18. marta 1950. godine

7. Prema navedenim odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ne može razmatrati slučajeve koji su se desili prije stupanja na snagu Ustava Bosne i Hercegovine.

8. Prema članu XII Ustava Bosne i Hercegovine, Ustav stupa na snagu nakon potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini kao ustavnog akta kojim se zamjenjuje i stavlja van snage Ustav Republike Bosne i Hercegovine. Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini potpisan je 14. decembra 1995. godine, pa, prema tome, proizlazi da je Ustav Bosne i Hercegovine stupio na snagu istoga dana.

9. Imajući u vidu da apelanti, u konkretnom slučaju osporavaju presudu Sreskog suda broj K-

108/50 od 18. marta 1950. godine, koje su donesene u periodu prije stupanja na snagu Ustava Bosne i Hercegovine, proizlazi da Ustavni sud nije nadležan ratione temporis da rješava predmetnu apelaciju u ovom dijelu.

U pogledu dopune apelacije

10. Ustavni sud zapaža da je 15. jula 2009. godine apelant Edhem Hujdur dopunio apelaciju, žaleći se protiv obavijesti Kantonalnog tužilaštva broj Kta. 1398/09 od 12. juna 2009. godine i broj Kta. 1389/09 od 29. maja 2009. godine.

11. U pogledu ovih žalbenih navoda, Ustavni sud podsjeća na svoju nadležanost iz člana VI.3 (b) Ustava Bosne i Hercegovine, prema kojoj Ustavni sud ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju, Ustavni sud smatra da nije nadležan da odlučuje o apelaciji koja je izjavljena protiv obavijesti tužilaštva broj Kta. 1398/09 od 12. juna 2009. godine i broj Kta. 1389/09 od 29. maja 2009. godine, jer te obavijesti nemaju svojstvo presude, bar ne u onoj mjeri da ih je donio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini, odnosno nemaju svojstvo odluke u smislu člana 16.stav 1. Pravila Ustavnog suda.

12. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tač. 1. i 11. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione temporis inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, odnosno ukoliko se utvrdi da Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovineprof. dr. Miodrag Simović

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-961/09 (H. I., M. H., E. H., S. H.) | Sudska praksa | Aktio