Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4006/09 (Z. O.)
Odluka donesena 11. 02. 2010.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Krstan Simić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-4006/09
Apelacija
Odluka o dopustivosti
11. 02. 2010.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Krstan Simić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 11. februara 2010. godine, u predmetu broj AP 4006/09, rješavajući apelacije Zorana Opačića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije Zorana Opačića podnesene protiv rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske, br. 118-0-
Gr-09-000 075 od 10. decembra 2009. godine i 118-0-Gr-09-000 083 od 16. decembra 2009. godine, zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Zoran Opačić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banje Luke, podnio je 18. decembra 2009. godine, odnosno, 4. januara 2010. godine, apelacije Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), br. 118-0-Gr-09-000 075 od 10. decembra 2009. godine i 118-0-Gr-09-000 083 od 16. decembra 2009. godine. Istovremeno, u apelacijama, apelant je zatražio da Ustavni sud donese odluke o privremenim mjerama kojom bi se obustavilo izvršenje rješenja Vrhovnog suda, br. 118-0-Gr-09-000 075 od 10. decembra 2009. godine i 118-0-Gr-09-000 083 od 16. decembra 2009. godine, do donošenje odluka po ovim apelacijama.
2. S obzirom na to da je Ustavnom sudu dostavljeno više apelacija iz njegove nadležnosti koje se tiču istog činjeničnog i pravnog osnova, Ustavni sud je, u skladu sa članom 31. stav 1. Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju predmeta u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-4006/09. Spojene su sljedeće apelacije: AP-4006/09 i AP-43/10.
3. Rješenjem Vrhovnog suda, broj 118-0-Gr-09-000 075 od 10. decembra 2009. godine, za postupanje u pravnoj stvari određen je Osnovni sud u Doboju. U obrazloženju rješenja je navedeno da je apelant 16. oktobra 2009. godine podnio Osnovnom sudu u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) tužbu radi naknade štete protiv Republike Srpske, Maje Šarić, Jasne Šatara, Biljane Majkić-
Marinković i Vesne Stanković-Ćosović. Vrhovni sud je dalje naveo da kako je tužena Maja Šarić sudija Osnovnog suda, taj sud je podnio prijedlog Okružnom sudu u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) za postupanje drugog stvarno nadležnog osnovnog suda sa područja tog okružnog suda. Vrhovni sud je dalje naveo da međutim, kako su tužene Jasna Šatara, Biljana Majkić-Marinković i Vesna Stanković-Ćosović sudije Okružnog suda, to je Okružni sud podnio Vrhovnom sudu prijedlog za određivanje drugog stvarno nadležnog osnovnog suda sa područja drugog okružnog suda. Kako je Vrhovni sud utvrdio da su činjenicom što su tužene sudije Osnovnog i Okružnog suda ispunjeni uslovi za određivanje drugog stvarno nadležnog osnovnog suda sa područja drugog okružnog suda, to je Vrhovni sud primjenom odredbe člana 50. stav 2. Zakona o parničnom postupku («Službeni glasnik RS» br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07 i 49/09) odlučio kao u izreci rješenja.
4. Rješenjem Vrhovnog suda, broj 118-0-Gr-09-000 083 od 16. decembra 2009. godine, za postupanje u ovom predmetu određen je Osnovni sud u Doboju. U obrazloženju rješenja je navedeno da je apelant podnio Osnovnom sudu tužbu radi naknade štete protiv Republike Srpske, Nevenke Mitrić, Jasne Šatara, Željka Kovića i Senada Tice. Vrhovni sud je dalje naveo da kako je Nevenka Mitrić, jedna od tuženih, sudija Osnovnog suda, taj sud je podnio prijedlog Okružnom sudu da se u ovom predmetu odredi drugi osnovni sud sa područja tog okružnog suda. Vrhovni sud je dalje naveo da međutim, kako su tuženi Jasna Šatara i Željko Ković sudije Okružnog suda, to je Okružni sud podnio Vrhovnom sudu prijedlog da se u ovom predmetu odredi postupanje osnovnog suda sa područja drugog okružnog suda. Vrhovni sud je, cijeneći u smislu člana 50. stav 2. Zakona o parničnom postupku razloge koje je Okružni sud naveo u prijedlogu, utvrdio da su u pitanju važni razlozi koji opravdavaju navedeni prijedlog za delegaciju osnovnog suda sa područja drugog okružnog suda, te stoga odredio Osnovni sud u Doboju za postupanje u navedenom predmetu.
5. Apelant se žali da mu je pobijanim odlukama povrijeđeno pravo na pravičan postupak iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), a u apelaciji AP-4006/09 i pravo na slobodu izražavanja iz člana II/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 10. Evropske konvencije.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
„Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.“
Član 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda glasi:
„Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;“
7. Ustavni sud zapaža da apelant osporava rješenja Vrhovnog suda, br. 118-0-Gr-09-000 075 od 10. decembra 2009. godine i 118-0-Gr-09-000 083 od 16. decembra 2009. godine, koja su donesena u akcesornim postupcima u okviru parničnih postupaka u kojim je sud ispitivao postoje li zakonski uvjeti za delegaciju mjesne nadležnosti. Naime, Okružni sud je podnio prijedloge Vrhovnom sudu za određivanje drugog stvarno nadležnog osnovnog suda sa područja drugog okružnog suda da postupa u predmetnim stvarima, jer su tuženi sudije Okružnog suda. Osporenim rješenjima određen je Osnovni sud u Doboju za postupanje u ovim pravnim stvarima.
8. Ustavni sud se, pri ocjeni da su li predmetni postupci obuhvaćeni garancijama člana 6. stav 1. Evropske konvencije, poziva na praksu Evropskog suda za ljudska prava koji smatra da je odgovor na ovo pitanje sadržan u odgovoru na pitanje: «je li posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza» (vidi odluke Evropskog suda za ljudska prava Tre Traktorer Aktiebolag od 17. jula 1989. godine stav 41. i H v. France od 24. oktobra 1989. godine stav 47). Dakle, ukoliko je posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza član 6. stav 1. Evropske konvencije se smatra primjenljivim. Ukoliko predmetna procedura nije odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza član 6. stav 1. Evropske konvencije se smatra neprimjenljivim. Ustavni sud smatra da se u predmetnim postupcima nije odlučivalo o apelantovim građanskim pravima i obavezama nego o ispunjenosti zakonskih uslova za delegaciju mjesne nadležnosti. Stoga, slijedi da su predmetne apelacije u odnosu na navodne povrede člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Također, apelacija AP-4006/09 je ratione materiae inkompatibilna i u odnosu na navode o povredi prava na na slobodu izražavanja iz člana II/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 10. Evropske konvencije, jer se u ovom postupku nije meritorno riješavalo o apelantovim zahtjevima, niti je ovo pravo u tom postupku došlo u pitanje
9. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 9. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. S obzirom na odluku o dopustivosti u ovom predmetima, Ustavni sud zaključuje da nema osnova za razmatranje apelantovih prijedloga za donošenje privremene mjere.
11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovineprof. dr. Miodrag Simović