Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3261/07 (Stranka demokratske akcije Općinski odbor Stari Grad Sarajevo)
Odluka donesena 25. 02. 2010.
- Nema povrede
- Član 3. Protokola 1 uz EK (Pravo na slobodne izbore)
- Očigledno (prima facie) neosnovana
- Član 3. P broj 1 uz EK – Pravo na slobodne izbore - općenito/opseg zaštite
- Izbori
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Krstan Simić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3261/07
Apelacija
Odluka o dopustivosti
25. 02. 2010.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednica Seada Palavrić, sudije Mato Tadić, Krstan Simić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 25. februara 2010. godine, u predmetu broj AP-3261/07, rješavajući apelaciju Stranke demokratske akcije, Općinski odbor Stari Grad Sarajevo, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 2. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Stranke demokratske akcije, Općinski odbor Stari Grad Sarajevo podnesena protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj Iž-32/07 od 23. oktobra 2007. godine i odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine broj 01-07-1-2765/07 od 27. septembra 2007. godine zbog toga što je očigledno (prima facie) neosnovana.
OBRAZLOŽENJE
1. Stranka demokratske akcije Općinski odbor Stari Grad Sarajevo (u daljnjem tekstu: apelant), podnijela je 4. decembra 2007. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj Iž-32/07 od 23. oktobra 2007. godine i odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: CIK BiH) broj 01-07-1-2765/07 od 27. septembra 2007. godine.
2. Odlukom CIK BiH broj 01-07-1-2765/07 od 27. septembra 2007. godine Kemalu Kapetanoviću kandidatu sa kandidatske liste Stranke penzionera-umirovljenika BiH (u daljnjem tekstu: SP-U BiH) dodjeljen je mandat u Gradskom vijeću Grada Sarajeva.
3. U obrazloženju odluke se navodi da je mjesto u Gradskom vijeću Grada Sarajeva ostalo nepopunjeno nakon prestanka mandata Neziru Omerbegoviću, vijećniku u Gradskom vijeću Grada Sarajeva prije isteka vremena na koje je izabran u skladu sa odredbama člana 1.10 Izbornog zakona BiH. Istaknuto je da su iz općine Stari Grad Sarajevo u izboru članova Gradskog vijeća Grada Sarajeva učestvovale tri kandidatske liste: Zajednička lista (SDA, SDP BiH i SBiH), kandidatska lista političke stranke, SP-U BiH i kandidatska lista Parlamentarne grupe samostalnih vijećnika.
4. Dalje je navedeno da je zajednička lista (SDA, SDP i SBiH) ukupno sadržavala 6 kandidata od čega su svi predloženi kandidati izabrani za vijećnike u Gradsko vijeće Grada Sarajeva što znači da na istoj nema sljedećeg kandidaa za dodjelu mandata. CIK BiH se pozvao na odredbu člana 13.10 stav
2. Izbornog zakona BiH kojim je propisano da se mandati za gradsko vijeće odnosno skupštinu grada dodjeljuju kandidatskim listama po sistemu proporcionalne zastupljenosti političkih stranaka, koalicija, listi nezavisnih kandidata ili grupi članova, kao što je utvrđeno u članu 13.5 ovog Zakona. Raspodjela mandata među kandidatima sa iste liste vrši se prema redoslijedu na listi kandidata za ove izbore. Utvrđeno je da SP-U BiH ima sljedeći najveći količnik i kandidata na kandidatskoj listi za dodjelu mandata. Stoga je CIK BiH na osnovu člana 2.9. stav 1. tačka 16, a u vezi sa članom 13.10 stav 2. Izbornog zakona BiH odlučila da mandat dodijeli Kemalu Kapetanoviću, kandidatu sa kandidatske liste SP-U BiH.
5. Protiv odluke CIK BiH apelant je podnio žalbu koju je Sud BiH rješenjem broj Iž-32/07 od 23. oktobra 2007. godine odbio.
6. U obrazloženju rješenja se navodi da je odluka CIK pravilna i zakonita jer se zasniva na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni materijalnog prava.
7. Istaknuto je da se neosnovano u žalbi navodi da je CIK BiH od izbora 2004. godine različito primjenjivala kriterije za dodjelu zamjenskih mandata jer do donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH („Službeni glasnik BiH“ broj 24/06) koji je stupio na snagu 11. aprila 2006. godine CIK BiH i nije imala zakonom utvrđene nadležnosti u pogledu posrednih izbora koji se odnose na izbor organa gradskih vlasti (izbor u Gradsko vijeće Grada Sarajeva). Tek navedenim izmjenama zakona utvrđena je nadležnost CIK BiH u postupku posrednih izbora tako da je u članu 2.9 u tački 9. propisano da CIK BiH potvrđuje rezultate svih neposrednih i posrednih izbora obuhvaćenih ovim zakonom, ovjerava da su ti izbori provedeni u skladu sa ovim zakonom i objavljuje rezultate svih neposrednih i posrednih izbora obuhvaćenih ovim zakonom.U tački 10. navedenog člana je propisano da CIK BiH izdaje uvjerenja licima koja su dobila mandat na svim nivoima neposrednih i posrednih izbora u BiH obuhvaćenih ovim zakonom.
8. Stoga je zaključeno da je neosnovan apelantov navod da je CIK BiH direktno prekršila odredbe člana 13.10 stav 1. Izbornog zakona BiH koji propisuje da članove gradskog vijeća biraju općinska vijeća i time uzurpirala pravo vijećnicima Općinskog vijeća Stari Grad da ostvare svoje zakonsko pravo jer je po mišljenju suda u konkretnom slučaju CIK BiH u okviru svoje nadležnosti iz člana 2.9 tačka 9. i 10. samo osigurala pravilnu primjenu Izbornog zakona BiH.
9. Istaknuto je da je neosnovan i žalbeni navod koji se odnosi na primjenu odredbi članova 9.9. stav 3. i 9. 11 stav 2. Izbornog zakona BiH jer se navedene odredbe odnose na izbore za Predstavnički dom i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
10. Po mišljenju Suda BiH CIK BiH je pravilnom primjenom odredbi člana 13.10 stav 2. Izbornog zakona BiH zamjenski mandat dodijelila sljedećem kandidatu sa kandidatske liste SP-U BiH koja je imala slijedeći najveći količnik i kandidata na kandidatskoj listi.
11. Prigovor apelanta o tome da je Kemal Kapetanović u međuvremenu prestao biti član SP-U BiH po mišljenju Suda BiH nije osnovan obzirom da je odredbama člana 1. tačka 9. stav 1. Izbornog zakona BiH mandat pripada izabranom nosiocu mandata, a ne političkoj stranci, koaliciji ili listi nezavisnih kandidata koja ga je predložila na kandidatskoj listi. Također je navedeno da apelant u tom pogledu nije pružio nikakve dokaze.
12. Prigovor o tome da je CIK BiH dezavuisala Protokol o organizaciji i konstituisanju Gradskog vijeća Grada Sarajeva sud nije uvažio s obzirom da se mora primjeniti odgovarajući zakon kao što je učinila CIK BiH
13. Apelant smatra da je osporenim odlukama povrijeđeno njegovo pravo na na slobodne izbore iz člana 3. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Ističe da je članom 13.10. Izbornog zakona propisano da se mandati dodjeljuju kandidatskim listama po sistemu proporcionalne zastupljenosti. Međutim stavom 1. navedenog člana propisano je da „članove gradskog vijeća odnosno skupštine grada biraju općinska vijeća odnosno skupštine općina koje sačinjavaju grad.“
14. Navodi da Općinsko vijeće općine Stari Grad nikada nije donijelo odluku da se Kemal Kapetanović izabere za vijećnika u Gradskom vijeću niti je ikada lista na kojoj se nalazio ovaj vijećnik usvojena od strane Općinskog vijeća (to je bio samo prijedlog liste).Ovakav način dodjele mandata po mišljenju apelanta narušava princip poštivanja prava na slobodne izbore kojim se treba osigurati sloboda izražavanja mišljenja građana prilikom biranja predstavničkih tijela. Iscrpljenost jedne liste ni u kom slučaju ne bi trebala da ograniči pravo vijećnika iz reda političkih stranaka koje su imale predstavnike na toj listi na osnovu čega bi Izborna komisije izvršila dodjelu mandata prema principu proporcionalne zastupljenosti.
15. Navodi da volja građana izražena prilikom izbora za zakonodavna i predstavnička tijela ne bi smjela biti niti jednom odredbom Izbornog zakona dovedena u pitanje. Građani su prilikom neposrednih lokalnih izbora za općinska vijeća dali povjerenje određenim političkim partijama čiji su predstavnici izabrani u općinska vijeća Općina koje čine Grad Sarajevo (vodeći računa o odgovarajućoj nacionalnoj zastupljenosti koja je garantirana Statutom Grada Sraajeva) po principu propocionalne zastupljenosti i iste delegirali u Gradsko vijeće Grada Sarajeva. Prestanak mandata nekog od gradskih vijećnika koji su izabrani sa te kandidatske liste ni u kom slučaju ne dopušta po automatizmu verifikaciju mandata drugom vijećniku sa neke druge liste koja je bila samo predložena prilikom redovnog izbora u Gradsko vijeće. I kod popune upražnjenog mjesta mora da bude ispoštovan princip slobodnih izbora po kojem će se volji građana koja je iskazana prilikom neposrednih izbora dati značaj koji zaslužuje. Prestanak mandata i popuna upražnjenog mjesta vijećnika u Gradskom vijeću regulisan je i članom 23. Statuta Grada Sarajeva po kojem se „zamjene za vijećnike kojima je prestao mandat prije isteka mandata gradskog vijećnika vrši od vijećnika općinskog vijeća sa liste općinskog vijeća općine koja je delegirala vijećnika“. To znači da zamjenski mandat može biti dodjeljen samo sa iste liste, a ako je lista iscrpljena Općinsko vijeće ima pravo da vrši ponovan izbor na isti način kao što je to učinjeno prilikom dodjele prvih mandata i što je svakako u skladu sa članom 13.10. stav 1. izbornog zakona koji propisuje da „članove gradskog vijeća odnosno skupštine grada biraju općinska vijeća odnosno skupštine općina koje sačinjavaju grad“. Po mišljenju apelanta predlagati listu ne znači i izabrati vijećnika kako se pogrešno u ovom slučaju tumače odredbe Izbornog zakona BiH i na osnovu kojeg tumačenja je CIK BiHa dodjelila mandat vijećniku Kemalu Kapetanoviću.
16. U svom odgovoru na apelaciju CIK BiH je u odonosu na navode apelanta o tome da Općinsko vijeće Stari Grad nikada nije donijelo odluku da se Kemal Kapetanović izabere za vijećnika u Gradskom vijeću Grada Sarajevo niti da je ikada lista na kojoj se nalazio ovaj vijećnik usvojena od strane Općinskog vijeća Stari Grad navela da su takvi navodi apelanta paušalni i netačni. Istaknuto je da prema odredbi člana 13.10 stav 1. Izbornog zakona BiH članove gradskog vijeća odnosno skupštine grada biraju općinska vijeća odnosno skupštine općina što je bio i konkretan slučaj. Općinsko vijeće Općine Stari Grad Sarajevo je nakon što su vijećnici glasali za kandidatske liste utvrdilo prijedlog liste kandidata od 26. maja 2005. godine na kojoj je i vijećnik Kemal Kapetanović predložen na listi SP-U BiH. U pogledu navedenog CIK BiH je dostavila kopiju zahtjeva Općine Stari grad Sarajevo upućenu Izbornoj komisiji BiH od 26. maja 2005. godine za verifikciju mandata i vijećnicima izabranim u Gradsko vijeće Grada Sarajeva iz reda Općinskog vijeća Stari Grad Sarajevo.
17. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 2. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Član 16. stav 2. Pravila Ustavnog suda glasi:
„ Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ni na koji način ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.»
18. Apelant smatra da je osporenim odlukama povrijeđeno njegovo pravo na slobodne izbore iz člana 3. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju.
19. U kontekstu ispitivanja ovih apelantovih navoda Ustavni sud ukazuje da u fazi ispitivanja dopustivosti predmeta, mora utvrditi, između ostalog, i da li su ispunjeni uslovi za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 16. stav 2. Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da prema vlastitoj jurisprudenciji i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očigledno neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji, sa dovoljnom jasnoćom pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99 i Ustavni sud, odluka broj AP 156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očigledno ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema «opravdan zahtjev» (vidi Evropski sud, Mezotur-Tiszazugi Vizgazdalkodasi Tarsulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02), kao i kad se utvrdi da apelant nije «žrtva» kršenja Ustavom Bosne i Hercegovine zaštićenih prava.
20. Razmatrajući navode apelanta Ustavni sud nalazi da su CIK BiH i Sud BiH za svoje odluke dali jasne i precizne razloge zbog čega je zamjenski mandat dodjeljen kandidatu sa kandidatske liste SP-U BIH iz razloga jer je utvrđeno da SP-U BiH ima sljedeći najveći količnik i kandidata na kandidatskoj listi za dodjelu mandata. Pri tome su CIK BiH i Sud BiH primjenili relevantne odredbe Izbornog zakona BiH. Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju nema ništa što bi ukazivalo na proizvoljnu primjenu i tumačenje člana 13.10. stav 1. i 2. Izbornog zakona BiH, koja je mogla dovesti u pitanje apelantovo uživanje prava na slobodne izbore. Dalje Ustavni sud nalazi da apelant nije Ustavnom sudu dostavio dokaze koji bi sa dovoljnom jasnoćom ukazali da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća. U vezi s tim Ustavni sud sud ukazuje da apelantovo nezadovoljstvo osporenim odlukama i ishodom ovog postupka ne pokreće, samo po sebi, pitanja u vezi sa zaštićenim ustavnim pravima te zaključuje da su navodi o povredi pravo na slobodne izbore iz člana 3. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju očigledno prima facie neosnovani.
21. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 16. stav 2. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao očigledno (prima facie) neosnovana, ukoliko ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
22. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Prof. dr. Miodrag Simović